Jože Plečnik
Jože Plečnik (Ljubljana, 23. januar 1872 — Ljubljana, 7. januar 1957) bio je slovenački arhitekta. Radio je u Beču, Beogradu, Pragu i Ljubljani. Njegov uticaj na Ljubljanu je poređen sa uticajem koji je arhitekta Antoni Gaudi imao na grad Barselonu.[1]
Jože Plečnik | |
---|---|
![]() Jože Plečnik 1943. | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 23. januar 1872. |
Mesto rođenja | Ljubljana, Austrougarska |
Datum smrti | 7. januar 1957.84 god.) ( |
Mesto smrti | Ljubljana, FNR Jugoslavija |
Biografija
urediOd 1894. do 1897, studirao je kod bečkog arhitekte Ota Vagnera i radio je u Vagnerovoj arhitektorskoj firmi do 1900. godine. Dok je bio kod Vagnera, Plečnik se srodio sa bečkom secesijom, poznatom po odbacivanju dekorativnih motiva istorijske arhitekture u korist novih, organskih modova, geometrijskih i floralnih ornamenata.
Od 1900 nadalje, Plečnik se bavio arhitekturom u Beču, radeći na projektima poput Kuće Langer (1900) i stambenog bloka Caherl (1903 - 05). Ove rane projekte karakterišu racionalna organizacija i planiranje, tipični za Vagnerove projekte stanova i infrastrukture, i bogato dekorisane površine sa organskim motivima tipičnim za secesiju. Plečnikova Crkva svetog Duha (Beč, 1910 - 13) je značajna zbog svog inovativnog korišćenja livenog betona kao konstrukcije, a ujedno i spoljne površine. Najradikalnija je crkvena kripta, sa vitkim betonskim stubovima i uglastim kapitelima i bazama. Njegova Crkva Svetog Antuna Padovanskog je arhitektonski najzanimljivija rimokatolička crkva u Beogradu i jedna od neobičnijih i značajnijih sakralnih građevina u međuratnom Beogradu i 20. veku uopšte.
Na pedesetogodišnjicu Plečnikove smrti, Slovenija je proglasila tu godinu, to jest 2007. Plečnikovom godinom. Tada je i katolička Crkva započela postupak za Plečnikovo proglašenje svecom. Od tada nosi počasni naziv „Sluga Božji“.[1]
Galerija
uredi-
Vila Langer (1901)
-
Vila Loos (1901)
-
Vila Weidmann (1902)
-
Kuća Langer (1902)
-
Zacherlhaus (1905)
-
Grobnica Heinrich Peham von Bojernberg (1906)
-
Lacknergasse 98 (1907)
-
Vila Graßberger (1908)
-
Borromaeus fontana (1909)
-
Crkva svetog Duha u Beču (1913)
-
Silbergasse 35 (1915)
-
Kongresni trg u Ljubljani (1928)
-
Fontana u Lány zamku (1930)
-
Tromostovje (1931)
-
Most u Trnovu (1931)
-
Crkva u Pragu (1932)
-
Grobnica Antoni Švehla (1933)
-
Crkva Gospe Lurdske u Zagrebu (1934)
-
Groblje Navje (1938)
Praški zamak
uredi-
Rajska bašta (1925)
-
Stubovi za zastave (1926)
-
Platforma (1927)
-
Dvorište i obelisk (1928)
-
Bašta (1928)
-
Fontana (1928)
-
Stepenište (1931)
-
Stepenište (1932)