Julija Cezaris (lat. Iulia Caesaris), poznatija istoriji kao Julija Starija (lat. Iulia Maior), bila je ćerka (ujedno i jedino biološko dete) Oktavijana Avgusta. Otac ju je udavao za potencijalne naslednike. Bila je baka Agripine Mlađe i cara Kaligule i prabaka cara Nerona. Zbog nemoralna ponašanja njen otac Oktavijan ju je 2. p. n. e. proterao na ostrvo Pandateriju, gde je provela pet godina. Nakon toga morala je da živi u Regiju sve do smrti.

Julija Starija
Mermerni portret devojke za koji se veruje da pripada Juliji Starijoj
Lični podaci
Datum rođenja30. oktobar 39. p. n. e.
Mesto rođenjaRim, Rimsko carstvo
Datum smrti14. n. e. (53 god.)
Mesto smrtiRegijum,
današnji Ređo di Kalabrija, Italija, Rimsko carstvo
Porodica
Supružnik(1) Marko Klaudije Marcel
(2) Marko Vipsanije Agripa
(3) Tiberije
PotomstvoAgripina Starija
Julija Mlađa
Gaj Cezar
Lucije Cezar
Agripa Postum
Tiberije Julije Cezar
RoditeljiOktavijan Avgust
Skribonija
DinastijaJulijevci-Klaudijevci

Detinjstvo, mladost i obrazovanje uredi

Julija Starija je rođena 30. oktobra 39. p. n. e. U vreme Julijinoga rođenja Oktavijan još uvek nije imao ime Avgust (dobija ga je tek 27. p. n. e.). Oktavijan se razveo od Skribonije da dan Julijinog rođenja .[1]. Oženio se Livijom, koja je pre toga bila žena Tiberija Klaudija Nerona, oca budućeg cara Tiberija. Oktavijan je, međutim, prema rimskim običajima, nakon razvoda od Skribonije tražio da on vodi brigu o detetu. Kada je Julija porasla, živela je sa svojom maćehom Livijom i obrazovala se zajedno sa svojim rođacima.[2] Prema Svetoniju, kod Avgusta je imala strogo vaspitanje i obrazovanje, pa su ih čak učili da predu i da tkaju[2] O njihovim dnevnim aktivnostima vodio se carski dnevnik[2] Nije smela da se sreće sa strancima bez Avgustovoga odobrenja. Ipak, Oktavijan je obožavao svoju ćerku i obezbeđivao joj je najbolje učitelje. Prema Makrobiju, rekao je da treba da se brine o dve ćerke, tj. o rimskoj državi i o Juliji.

Zaruka sa sinom Marka Antonija uredi

Tokom 37. p. n. e., Oktavijanovi najbliži prijatelji i savetnici Gaj Kilnije Mecena i Marko Vipsanije Agripa zaključili su sporazum sa Markom Antonijem. Sporazum je overen zarukom dvogodišnje Julije sa desetogodišnjim Markom Antonijem Antilom. Ta zaruka nije dovela do venčanja, jer je između privremeno pomirenih strana izbio građanski rat. Oktavijan i Agripa pobedili su 31. p. n .e. Marka Antonija i Kleopatru VII u bici kod Akcijuma. Kada se njih dvoje ubilo u Aleksandriji, Oktavijan je postao neprikosnoveni vladar Rimskoga carstva.

Prvi brak sa Marcelom uredi

Kada je postala devojka, kao i kod većine aristokratskih žena, njen život su fokusirali na traženje pogodnog braka koji bi učvršćivao saveze među aristokratskim porodicama. Poput većine rimskih devojaka, ona se udala vrlo mlada. Imala je samo 14 godina, kada se 25. p. n. e. udala za svog rođaka Marka Klaudija Marcela, koji je bio tri godine stariji od nje. Prema glasinama Marcel je bio odabran kao potencijalni Avgustov naslednik. Oktavijan nije bio prisutan na venčanju. U to vreme on je ratovao u Hispaniji, gde se i razboleo. Venčanje je u ime Oktavijana obavljao Agripa. Marcel je iznenada umro 23. p. n. e, pa se tako u šesnaestoj godini okončao prvi Julijin brak u kome nisu imali dece.

Udaja za Agripu uredi

Julija se 21. p. n. e. udala za Agripu, Oktavijanovog najpouzdanijeg vojskovođu i prijatelja. Na taj korak Oktavijan se odlučio delimično i po Meceninu savetu, koji mu je rekao da je Agripu učinio toliko velikim da treba ili da mu bude zet ili da ga ubije. Oktavijan je pre toga Agripi naredio da se rastane od svoje supruge Marcele. Bio je to tipičan primer diplomatski ugovorenog braka, jer Agripa je bio 25 godina stariji od Julije, koja je samo bila pion u Oktavijanovim dinastičkim planovima. Od tada počinje serija Julijinih preljuba. Prvi slučaj Julijinoga neverstva bio je sa Sempronijem Grahom. Tokom braka sa Agripom imala je vezu i sa Tiberijem. U braku sa Agripom imala je petoro dece: Gaja Cezara, Juliju Mlađu, Lucija Cezara, Agripinu Stariju i Agripu Postuma. Od 20. p. n. e. do 18. p. n. e. Agripa je upravljao Galijom i verovatno ga je Julija pratila. Ubrzo nakon dolaska rodio im se prvi sin Gaj Cezar, a 19. p. n. e. Julija Mlađa. Po povratku u Rim rodio im se sin Lucije Cezar. Tokom 16. p. n. e. Agripa i Julija Starija krenuli su na pohod po istočnim provincijama, pa su posetili Iroda. U oktobru 14. p. n. e. putovali su u Atinu, gde je Julija rodila Agripinu Stariju. Po povratku u Italiju Julija je zatrudnela, a Agripa je iznenada umro 12. p. n. e. u Kampaniji u 51-oj godini života. Sahranjen je u Avgustovom mauzoleju. Nakon njegove smrti rodilo im se peto dete, koje su njemu u čast nazvali Marko Agripa Postum.

Brak sa Tiberijem uredi

 
Julija Starija

Brigu o Julijinim dečacima, Gaju Cezaru i Luciju Cezaru, nakon Agripine smrti preuzeo je Oktavijan, koji ih je usvojio još dok je Agripa bio živ 17. p. n. e. Čim je Julija rodila Agripu Postuma, Oktavijan je naredio da se 11. p. n. e. uda za njegovog pastorka Tiberija. Tiberiju je pre toga naredio da se rastavi od svoje prethodne žene Vipsanije Agripine. Tiberije je bio vestan da je Julija sklona preljubama. U početku je ipak sa njom živeo u harmoniji, ali to nije bilo dugog veka. Sa Julijom je imao samo jedno dete, koje je veoma rano preminulo. Njegovi odnosi sa Julijom su zahladili, pa čak više nisu ni živeli zajedno. Prema Tacitu, Julija je prezirala Tiberija smatrajući ga nižim od sebe. Do 6. p. n. e, Tiberije je otputovao na Rodos povlačeći se privremeno iz političkoga života. Moguće je i da je na Tiberijevu odluku uticalo i ponašanje Julije, koja nije krila svoje ljubavnike. Tacit je smatrao da je to bio glavni razlog Tiberijeva povlačenja. Tiberije je bio oženjen za ženu koju je mrzio i koja ga je javno sramotila noćnim ispadima na Forumu.

Skandal i progon uredi

Izgledalo je da Julija kao Avgustova ćerka i majka dva potencijalna naslednika, Gaja Cezara i Lucija Cezara, ima osiguranu svetlu budućnost. Međutim 2. p. n. e. njen otac, Oktavijan Avgust, je naredio da se uhapsi i optuži za preljubu. Poslao joj je pismo u Tiberijevo ime poništavajući njen brak. Oktavijan je javno izjavio da je Julija kovala zaveru protiv njega. Prognao je nekoliko Julijinih ljubavnika, a radilo se o okorelom Semproniju Grahu. Drugi ljubavnik, Jul Antonije, je izvršio samoubistvo. Julija je sramotila Oktavijana učestvujući na rimskim noćnim pijankama. Oktavijan je bio izuzetno besan, te se jedva suzdržao da je ne pogubi. O svemu je pismom informisao Senat. Juliju je osudio progonom na ostrvo Pandateriju (Ventotenu), a da bi je što primernije kaznio lišio je svakog luksuza i nikome nije dozvoljavao da je poseti bez njegova odobrenja. Bilo joj je zabranjeno da pije vino. Radilo se o malom ostrvu koje je imalo površinu od 1,75 kvadartnih kilometara i nalazi se u Tirenskom moru kraj Kampanije. Juliju je na Pandateriju pratila njena majka Skribonija.

Smrt uredi

Pet godina provela je u izgnanstvu na Pandateriji, a onda joj je Avgust 3. godine dozvolio da se vrati na kopno. Naredio joj je da ostane u Regiju i nikad joj nije oprostio skandalozno ponašanje. Nekoliko puta narod je na skupštini pokušavao da interveniše u Julijinu korist, ali Avgust bi onda pozivao bogove da im daju takve ćerke i žene. Kada je Tiberije došao na vlast, odlučio je da joj se osveti. Pošto joj je otac bio mrtav, a nije imala sinova koji bi bili naslednici, Julija je bila izložena nemilosti novog cara i njenoga bivšeg muža, Tiberija. On joj je ukinuo primanja i naredio da ne sme da napušta kuću i nije dozvoljavao da je iko posećuje. Pustio je da umre 14. godine u bedi posle duge bolesti. Prema drugoj teoriji, kada je saznala za smrt Agripe Postuma, podlegla je usled depresije.

Porodično stablo uredi

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
8. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Oktavijan Avgust
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Marko Acije Balb
 
 
 
 
 
 
 
10. Marko Acije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
21. Pompeja
 
 
 
 
 
 
 
5. Acija Balba Cezonija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Gaj Julije Cezar (prokonzul Azije)
 
 
 
 
 
 
 
11. Julija Cezaris
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
23. Aurelija Kota
 
 
 
 
 
 
 
1. Julija Starija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Lucije Skribonije Libon
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Skribonija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Sencija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Reference uredi

  1. ^ Kacije Dion 48.34
  2. ^ a b v Svetonije, „Životi dvanaest Cezara“, Život Avgustov, 34

Spoljašnje veze uredi