Julijski Alpi
Julijski Alpi (sloven. Julijske Alpe, ital. Alpi Giulie) su gorski masiv koji se prostire od severoistočne Italije do Slovenije. Ime nose po rimskom vladaru Gaju Juliju Cezaru. Njihov najviši vrh ujedno je i najviši vrh Slovenije – Triglav (2.864 m), a drugi po visini je italijanski Montaž (2.753 m). Veliki deo Julijskih Alpa uključen je u Triglavski nacionalni park.[1]
Julijski Alpi | |
---|---|
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 20′ 00″ S; 13° 45′ 00″ I / 46.3333° S; 13.7500° I |
Geografija | |
Države | Slovenija Italija |
Etimologija
urediJulijski Alpi su u antičko doba bili poznati kao „Alpe Iulia”, zatim kao „Alpes Juliana” oko 670. leta Gospodnjeg, „Alpis Julia” oko 734. i „Alpes Iulias” 1090.[2] Poput municipijuma „Forum Julii” (danas Čividale del Frijuli) u podnožju planina, planinski venac dobio je ime po Juliju Cezaru iz porodice Julijevaca,[2] [3] verovatno zbog puta koji je izgradio Julije Cezar, a dovršio Avgust.[4]
Površina
urediJulijski Alpi zauzimaju površinu od 4.400 km², a na teritoriji Slovenije graniče se sa dolinama reka Save i Soče.
Geološka struktura
urediJulijski Alpi su deo Južnih krečnjačkih Alpa. Sačinjavaju ih naslage krečnjaka iz vremena mezozoika i dolomita iz trijasa. Zato se naglo uspinju a vrhovi i grebeni su nazupčani. Između gorskih grebena leže duboke kotline (sutjeske) napravljene od lednika (glečera).
Istočni Julijski Alpi
urediVažniji vrhovi po visini:
- Triglav (2.864 m); najviši vrh i simbol Slovenije
- Škrlatica (2.740 m);
- Mangart (2.679 m)
- Jalovec (2.643 m)
- Razor (2.601 m)
- Kanjevec (2.569 m)
- Prisojnik (2.547 m)
- Špik (2.472 m)
- Krn (2.244 m);
- Črna prst (1.844 m)
Zapadni Julijski Alpi
urediZapadni Julijski Alpi su dosta manji od Istočnog dela. Leže uglavnom u Italiji, a u Sloveniji leže samo delovi Kaninske grupe. Veći vrhovi su:
- Montazio (Jôf di Montasio) (2.753 m)
- Viš (Jôf Fuart) (2.666 m)
- Visoki Kanin (2.587 m)
Spoljašnje veze
urediReference
uredi- ^ https://www.britannica.com/place/Julian-Alps
- ^ a b Snoj, Marko (2009). Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Ljubljana: Modrijan. str. 44—45.
- ^ Smith, William (1857). Dictionary of Greek and Roman Geography, vol. 2. Boston: Little, Brown, and Company. str. 102.
- ^ Waring, Samuel Miller (1819). The Traveller's Fire-Side; a Series of Papers on Switzerland, the Alps, Etc. London: Baldwin, Cradock, and Joy. str. 30–31.