Julijski Alpi (sloven. Julijske Alpeital. Alpi Giulie) su gorski masiv koji se prostire od severoistočne Italije do Slovenije. Ime nose po rimskom vladaru Gaju Juliju Cezaru. Njihov najviši vrh ujedno je i najviši vrh SlovenijeTriglav (2.864 m), a drugi po visini je italijanski Montaž (2.753 m). Veliki deo Julijskih Alpa uključen je u Triglavski nacionalni park.[1]

Julijski Alpi
Julijski Alpi
Geografske karakteristike
Koordinate46° 20′ 00″ S; 13° 45′ 00″ I / 46.3333° S; 13.7500° I / 46.3333; 13.7500
Geografija
Julijski Alpi na karti Slovenije
Julijski Alpi
Julijski Alpi
Države Slovenija  Italija

Etimologija uredi

Julijski Alpi su u antičko doba bili poznati kao „Alpe Iulia”, zatim kao „Alpes Juliana” oko 670. leta Gospodnjeg, „Alpis Julia” oko 734. i „Alpes Iulias” 1090.[2] Poput municipijuma „Forum Julii” (danas Čividale del Frijuli) u podnožju planina, planinski venac dobio je ime po Juliju Cezaru iz porodice Julijevaca,[2] [3] verovatno zbog puta koji je izgradio Julije Cezar, a dovršio Avgust.[4]

Površina uredi

Julijski Alpi zauzimaju površinu od 4.400 km², a na teritoriji Slovenije graniče se sa dolinama reka Save i Soče.

Geološka struktura uredi

Julijski Alpi su deo Južnih krečnjačkih Alpa. Sačinjavaju ih naslage krečnjaka iz vremena mezozoika i dolomita iz trijasa. Zato se naglo uspinju a vrhovi i grebeni su nazupčani. Između gorskih grebena leže duboke kotline (sutjeske) napravljene od lednika (glečera).

Istočni Julijski Alpi uredi

 
Triglav slikan od Debele Peći
 
Pogled na Julijski Alpi sa Vršiča.

Važniji vrhovi po visini:

Zapadni Julijski Alpi uredi

Zapadni Julijski Alpi su dosta manji od Istočnog dela. Leže uglavnom u Italiji, a u Sloveniji leže samo delovi Kaninske grupe. Veći vrhovi su:

Spoljašnje veze uredi

Reference uredi

  1. ^ https://www.britannica.com/place/Julian-Alps
  2. ^ a b Snoj, Marko (2009). Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Ljubljana: Modrijan. str. 44—45. 
  3. ^ Smith, William (1857). Dictionary of Greek and Roman Geography, vol. 2. Boston: Little, Brown, and Company. str. 102. 
  4. ^ Waring, Samuel Miller (1819). The Traveller's Fire-Side; a Series of Papers on Switzerland, the Alps, Etc. London: Baldwin, Cradock, and Joy. str. 30–31.