Abrud (rum. Abrud, mađ. Abrudbánya, nem. Großschlatten) grad je u Rumuniji, u središnjem delu zemlje, u istorijskoj pokrajini Transilvanija. Abrud je važan grad u okrugu Alba.

Abrud
rum. Abrud
Opština
Pogled na Abrud
Pogled na Abrud
Official seal of Abrud
Grb
RO
RO
Abrud
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 46° 16′ 26″ N 23° 3′ 40″ E / 46.27389° S; 23.06111° I / 46.27389; 23.06111
Zemlja Rumunija
OkrugAlba
Površina
 • Ukupno32 km2 (12 sq mi)
Nadmorska visina594 m (1.949 ft)
Stanovništvo (2011)[3]
 • Ukupno5.072[1][2]
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod686711
Veb-sajtwww.primaria-abrud.ro

Geografija

uredi

Grad Abrud nalazi se na granici istorijskih pokrajina Transilvanije i Krišane, oko 125 km jugozapadno do Kluža, najbližeg većeg grada.

Abrud se nalazi u gornjem delu toka reke Karaš, na približno 630 metara nadmorske visine. GRad se nalazi u nevelikoj dolini unutar gorja Bihor, tačnije planine Gijna i Metaliferi.

Istorija

uredi

Prema državnom šematizmu pravoslavnog klira Ugarske, 1846. godine u mestu "Abrudbanija" je bilo pet sveštenika. Jedan od njih je bio pop Dionizije Adamović. Broj pravoslavnih porodica iznosio je 403.[4]

Za "Abrudfalvu centar" je zapisano da 1846. godine ima 396 porodica i samo jednog sveštenika Apsolona Popovića.

Stanovništvo

uredi

U odnosu na popis iz 2002, broj stanovnika na popisu iz 2011. se smanjio.

Demografija
1966.1977.1992.2002.2011.
5.1505.3156.7296.8035.072

Matični Rumuni čine većinu (98%) gradskog stanovništva Abruda, a od manjina prisutni su Romi.

Galerija slika

uredi

Izvori

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Recensământul Populației și al Locuințelor 2002 - populația unităților administrative pe etnii”. Kulturális Innovációs Alapítvány (KIA.hu - Fundația Culturală pentru Inovație). Arhivirano iz originala 14. 10. 2013. g. Pristupljeno 6. 8. 2013. 
  2. ^ „Tab8. Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune”. Institutul Național de Statistică din România. jul 2013. Arhivirano iz originala 18. 01. 2016. g. Pristupljeno 05. 08. 2013. 
  3. ^ „Statistical Yearbook 2011” (PDF). Comisia Centrală pentru Recensământul Populaţiei şi Locuinţelor. Pristupljeno 2015-07-05. 
  4. ^ Reesch de Lewald, Aloysius: "Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...", Buda 1846.

Spoljašnje veze

uredi