Akrini (Kožani)
Akrini (grčki: Ακρινή, Akrini) je naseljeno mesto u sastavu opštine Kožani, okrug Kožani, u periferiji Zapadna Makedonija, Grčka.
| Akrini Ακρινή | |
|---|---|
| Administrativni podaci | |
| Država |  Grčka |
| Periferija | Zapadna Makedonija |
| Okrug | Kožani |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2001 | 1.128 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 40° 26′ 02″ S; 21° 54′ 20″ I / 40.433937866301235° S; 21.905584605199422° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 818 m |
  Akrini Akrini na karti Grčke | |
| Poštanski broj | 501 00 |
| Registarska oznaka | ΚΖ |
Ime
urediDo 1927. godine selo Akrini se zvalo Ινέοβα (Ineova) (1) izvedeno od turskog imena sela Ineoba ili Ine Ovasi.
Geografija
urediAkrini se nalazi u jugozapadnom podnožju planine Karakamen (Vermio).
Istorija
urediNa kraju 19. veka Ineoba (Ine Ovasi) je tursko selo u jugozapadnom delu Kajlarske kaze Osmanske imperije.
U knjizi „Etnografija Jedrenskog, Bitoljskog i Solunskog vilajeta“ izdatoj u Carigradu 1878. godine, navodi se da je Inebogas tursko selo sa 6 domaćinstava i 180 stanovnika muslimana.(2)
Po statistikama službenika Bugarske egzarhije Vasila K'nčova selo Inebogas je tursko selo sa 240 stanovnika Turaka.(3)
Po podacima grčkog konzulata u Elasoni 1904. godine se navodi da u selu Ineova živi 550 Turaka.(4)
Posle Balkanskih ratova
urediU Prvom balkanskom ratu 1912. godine, selo oslobađa grčka vojska. Posle Drugog balkanskog rata i dogovora oko podele osmanske oblasti Makedonije, selo ulazi u sastav Kraljevine Grčke. 1913. godine selo ima 703 stanovnika.(5)
Posle Grčko-turskog rata i dogovora oko razmene stanovništva, selo je potupuno napušteno. Stanovništvo je proterano u Tursku. Na njihovo mesto dolaze grčke izbeglice iz Turske. 1927. godine selu je promenjeno ime u Akrini, a 1928. godine je izbegličko selo sa 122 porodice i 556 stanovnika.(6)
Danas u selu živi 1.128 stanovnika.
Izvori
uredi- 1. Μετονομασίες των Οικισμών της Ελλάδας. Ινέοβα -- Ακρινή
- 2. Makedoniя i Odrinsko. Statistika na naselenieto ot 1873 g., Makedonski naučen institut, Sofiя, 1995, str. 98-99.
- 3. Kъnčov, Vasil. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1900, str. 270.
- 4. Σπανός, Κώςτας. "Η απογραφή του Σαντζακίου των Σερβίων", in: "Ελιμειακά", 2001.
- 5. Απαρίθμηση των κατοίκων των νέων επαρχιών της Ελλάδος του έτους 1913. Μακεδονία.
- 6. Κατάλογος των προσφυγικών συνοικισμών της Μακεδονίας σύμφωνα με τα στοιχεία της Επιτροπής Αποκαταστάσεως Προσφύγων (ΕΑΠ) έτος 1928
