Alfred Rasel Valas

Британски природњак, истраживач, географ, антрополог и биолог (1823-1913)

Alfred Rasel Valas (8. januar 1823 — 7. novembar 1913) bio je britanski prirodnjak, istraživač, geograf, antropolog i biolog.[1] U istoriji je ostao poznat po sopstvenom shvatanju teorije evolucije kroz prirodnu selekciju; upravo je njegov članak o tome objavljen zajedno sa nekim spisima Čarlsa Darvina 1858. godine.[2] Ovo je podstaklo Darvina da objavljuje ideje u svojoj knjizi „O poreklu vrsta“. Valas je radio na ogromnim terenskim radovima, najpre u slivu reke Amazon, a potom i na malajskom arhipelagu, gde je identifikovao podelu faune koja se danas naziva Valasova linija, koja zapravo razdvaja indonežanski arhipelag u dva različita dela: zapadni deo u kojem su životinje azijskog porekla, i istočni deo gde fauna odražava australijski kontinent.

Alfred Rasel Valas
Alfred Rasel Valas
Lični podaci
Datum rođenja(1823-01-08)8. januar 1823.
Mesto rođenjaMonmutšir, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti7. novembar 1913.(1913-11-07) (90 god.)
Mesto smrtiDorset, Ujedinjeno Kraljevstvo
Naučni rad
PoljeEvoluciona biologija
Poznat poTeorija evolucije kroz prirodnu selekciju
Zvanični veb-sajt
wallacefund.info

Darvin i Valas uredi

Za razliku od Darvina, Valas je započeo svoju karijeru putujući kao prirodnjak koji već veruje u transmutaciju vrsta. Ovaj koncept su između ostalih podržali Lamark, Hilarie, Erasmus Darvin i Robert Grant. Široko se diskutovalo o ovome, ali nije bilo opšte prihvaćeno od strane vodećih naturalista, i smatralo se da ima radikalne, čak i revolucionarne konotacije.[3][4]

Pred objavljivanje Darvinovog dela „O poreklu vrsta posredstvom prirodne selekcije“, Valas se dopisivao sa Darvinom, a početkom 1858. godine poslao je svoj tekst o evoluciji Darvinu uz molbu da on bude objavljen. Taj tekst u osnovi sadrži istu zamisao kao i kasnije napisano opširnije i najpoznatije Darvinovo delo o evoluciji. Valasov tekst o evoluciji Darvin je poslao dugogodišnjem prijatelju i zaštitniku, Čarlsu Lajelu uticajnom istraživaču u londonskom Lineovom društvu, ali je istovremeno poslao i tekst sličnog sadržaja, koji je sam Darvin potpisao.[5]

Nakon objavljivanja Darvinovog dela „O poreklu vrsta“, Valas je postao jedan od njegovih najvećih branitelja, kada se vratio u Englesku 1862. godine.[6] Istoričari nauke su primetili da, dok je Darvin razmatrao ideje u Valasovom radu da su u suštini isti kao i njegovi, da ipak postoje razlike.[7] Darvin je istakao konkurenciju među pojedinim jedinkama iste vrste za preživljavanje i reprodukciju, dok je Valas naglasio pritiske na životnu sredinu, sorte i vrste koje su ih prisiljavale da se prilagode svojim lokalnim uslovima, vodeći populaciju da se razvijaju na različitim lokacijama. Neki istoričari, naročito Piter Bovler, sugerisali su mogućnost da u dokumentu koji je poslao Darvinu, Valas nije govorio o izboru individualnih varijacija uopšte, već o odabiru grupe. Malkolm Kotler je pokazao da je ovaj pojam netačan i da je Valas zaista razmatrao pojedinačne varijacije.

Valasov rad uredi

Godine 1889. Valas je napisao knjigu Darvinizam, koja objašnjava i brani prirodnu selekciju. U njoj je predložio hipotezu da bi prirodna selekcija mogla da izazove reproduktivnu izolaciju dve varijante podstičući razvoj barijera protiv hibridizacije. Tako bi se moglo doprineti razvoju novih vrsta. Predložio je sledeći scenario: Kada se dve populacije neke vrste razlikuju izvan određene tačke, svaka prilagođena određenim uslovima, hibridno potomstvo bi bilo manje prilagođeno većoj od roditeljske forme, a pri tom će prirodna selekcija imati tendenciju da eliminiše hibride. Pored toga, u takvim uslovima prirodna selekcija bi doprinela razvoju barijera za hibridizaciju, jer bi pojedinci koji su izbegavali hibridno sakupljanje imali tendenciju da imaju bolje potomstvo i time doprineli reproduktivnoj izolaciji dve početne vrste. Ova ideja postala je poznata kao Valasov efekat,[8] kasnije nazvanog „armiranje“.[9] Valas je predložio Darvinu da prirodna selekcija može igrati bitnu ulogu u sprečavanju hibridizacije u privatnoj prepisci 1868. godine.[10] Ovo je i dan danas tema istraživanja u evolucionoj biologiji, sa kompjuterskom simulacijom i empirijskim rezultatima koji podržavaju njenu važnost.

Reference uredi

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 71. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ Wallace, Alfred. "On the Tendency of Varieties to Depart Indefinitely From the Original Type". The Alfred Russel Wallace Page hosted by Western Kentucky University. Archived from the original on 29 April 2007. Pristupljeno 22 April 2007
  3. ^ Larson Evolution pp. 73.
  4. ^ Peter J. Bowler; Iwan Rhys Morus (2005). Making Modern Science: A Historical Survey. University of Chicago Press. str. 141. 
  5. ^ Logos 2017, str. 187-188. Bez prisustva A. R. Volasa i Č. R. Darvina, radovi su pročitani na sastanku u julu 1858. godine, ali tada zamisao o evoluciji života na Zemlji nije dobila značajniju podršku..
  6. ^ Slotten 2004, str. 261.
  7. ^ Kutschera, U. (2003). „A comparative analysis of the Darwin-Wallace papers and the development of the concept of natural selection”. Theory in Biosciences. 122 (4): 343—359. S2CID 24297627. doi:10.1007/s12064-003-0063-6. 
  8. ^ Slotten 2004, str. 413–15.
  9. ^ Coyne & Orr 2004, str. 353–381
  10. ^ Ollerton, J. (2005). „Speciation: Flowering time and the Wallace Effect”. Heredity. 95 (3): 181—182. PMID 16077739. S2CID 13300641. doi:10.1038/sj.hdy.6800718. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi