Ambasada (franc. ambassade) je diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga u inostranstvu.

Ambasada Republike Srbije u Sarajevu

Svaka nezavisna država, nakon uspostavljanja međunarodnih odnosa sa drugom državom, otvara svoje diplomatko predstavništvo u njoj u vidu ambasade ili predstavništvo nižeg nivoa. Na čelu ambasade je gotovo po pravilu ambasador, tj. najviši diplomatski predstavnik (tj.nešto ređe Otpravnik poslova).

Pojam ambasade se odnosi i na sam fizički objekat. Ona se po pravilu otvara u glavnom gradu države u kojoj se uspostavlja diplomatska misija.

Istorijat uredi

Ambasada je postala uobičajena diplomatska misija poslije Drugog svjetskog rata. Tokom XIX i sve do polovine XX vijeka uobičajeni rang diplomatske misije bilo je poslanstvo. Ambasador je smatran ličnim izaslanikom monarha, tako da su samo velike sile, po uređenju monarhije, slale ambasadore u druge velike slike, takođe monarhije.[1] Republike i manje monarhije uspostavljale su poslanstva, na čijem čelu je bio poslanik, odnosno opunomćeni ministar poslanik.

Primera radi, Kraljevina Jugoslavija je do početka Drugog svetskog rata svega dva svoja poslanstva izdigla na rang ambasade i to u Bukureštu (1938) i Carigradu, odnosno Ankari (1939),[2] dok su 1942. godine na rang ambasade uzdignuta poslanstva u Londonu, Vašingtonu i Moskvi.[3][4]

Prvi jugoslovenski diplomata s titulom ambasadora bio je Jovan Dučić.[5]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Ministers, Foreign”. The popular encyclopedia, or conversations lexicon: being a general dictionary of arts, sciences, literature, biography, history and politics ... (na jeziku: engleski). London: Blackie. 1873. OCLC 181809837. „Those of the first class, to whom in France the title of ambassadeurs is restricted, are not merely the agents of their government, but represent their sovereign personally, and receive honours and enjoy privileges accordingly. They can be sent out only by such states as possess royal honours. 
  2. ^ Župančić, Tonka (2004). „Poslanstvo Kraljevine Jugoslavije u Turskoj – Carigrad, Ankara 1919-1945. (1890-1945): Istorijat stvaraoca i značaj arhivske građe fonda”. Arhiv: Časopis Arhiva Srbije i Crne Gore. 2: 9—25. Arhivirano iz originala 11. 01. 2021. g. Pristupljeno 26. 10. 2021. 
  3. ^ Nada Petrović, Saša Ilić, Jelena Đurišić, Nada Petrović, Saša Ilić, Jelena Đurišić (2005—2015). Izveštaji Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Beograd. ISBN 978-86-81511-28-2. OCLC 84649580. 
  4. ^ Mićić, Srđan (2018). Od birokratije do diplomatije: istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918-1939. ISBN 978-86-7005-149-2. OCLC 1101817067. 
  5. ^ „Dučić prvi ambasador u istoriji jugoslovenske diplomatije”. Politika Online. Pristupljeno 2021-10-26. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi