Baba je planina u Centralnoj Srbiji, istočno od grada Paraćina, a visine je 657 metara.

Baba
Baba planina, istočno od Paraćina
Geografske karakteristike
Ndm. visina657 m
Koordinate43° 48′ 44″ S; 21° 15′ 51″ I / 43.812222° S; 21.264167° I / 43.812222; 21.264167
Geografija
Baba na karti Srbije
Baba
Baba
Države Srbija

Na severnom obodu planine nalazi se pravoslavni manastir Lešje iz 14. veka.[1]

Zemljište oko Babe prilično je brežuljkasto na severoistoku, ali na jugozapadu je ravno.Najviša tačka u tom području je Jankov Vrh, 793 metra nadmorske visine, 6,2 km istočno od Babe.Oko Babe ima oko 104 ljudi na kvadratni kilometar relativno retko naseljeno.Najbliži veći grad je Ćuprija, 17,8 km severozapadno od Babe. Prostor oko Babe je gotovo u potpunosti prekriven cvetnom šumom.U regionu oko Babe, kamene formacije su izuzetno česte.Klima je vlažna i suptropska.Prosečna temperatura je 11°C. Najtopliji mesec je jul, na 22°C, a najhladniji decembar, na -2°C.Prosečna količina padavina je 1.033 milimetara godišnje. Najvlažniji je mesec maj sa kiše od 159 milimetara, a najvlažniji avgust sa 32 milimetra.

Baba
Klimatogram
J
F
M
A
M
J
J
A
S
O
N
D
 
 
102
 
 
1
−5
 
 
88
 
 
4
−2
 
 
70
 
 
11
2
 
 
125
 
 
16
6
 
 
159
 
 
20
12
 
 
74
 
 
22
17
 
 
83
 
 
26
18
 
 
32
 
 
25
18
 
 
83
 
 
21
13
 
 
67
 
 
16
9
 
 
60
 
 
9
4
 
 
91
 
 
−1
−4
Prosečne maks. i min. temperature u °C
Ukupne padavine u mm

Legenda o imenu uredi

Svađali se muž i žena, baba i deda, po čijem će imenu ova kršna planina dobiti ime. Kada vidoše da se ne mogu dogovoriti, odlučiše da pucaju jedno na drugo iz topa i to prvo deda na babu, pa ako je ubije da planina nosi naziv Deda. Deda je ispalio iz topa ali je promašio babu i sada je bio njen red da puca. Baba je pogodila dedu i zbog toga je planina dobila ime po njoj, odnosno ime Baba. Po narodnom predanju preko puta ove planine nalazi se jedno veliko brdo, koje se zvalo Deda.[2]

Reference uredi

  1. ^ Monastery of the Protection of the Holy Mother of God, Tourist Organization of Paraćin, Arhivirano iz originala 2009-10-11. g. 
  2. ^ Petković, Stevan (1901). „Narodna predanja o mestima”. Karadžić. IV: 9. 

Spoljašnje veze uredi