Bedrih Hrozni (češ. Bedřich Hrozný, 6. maj 1879, Lisa na Labi, Austrougarska, danas u srezu Nimburk, Češka18. decembar 1952, Prag), češki arheolog i lingvista.[1]

Bedrih Hrozni
Lični podaci
Datum rođenja(1879-05-06)6. maj 1879.
Mesto rođenjaLisa na Labi, Austrougarska
Datum smrti18. decembar 1952.(1952-12-18) (73 god.)
Mesto smrtiPrag, Čehoslovačka

Potpispotpis_alt}}}

Biografija uredi

Bio je profesor na Univerzitetu u Beču i arheolog koji je otkrio prevod hetitskog klinastog pisma i drevne orijentalne istorije profesor na Karlovom univerzitetu u Pragu.

Radio je na hetitskim tekstovima kraljevskih arhiva otkrivenih u Turskoj 1906, zauzeo je stav da hetitski jezik pripada indo-evropskoj porodici. Potkrepio je tu tvrdnju prevodom nekoliko dokumenata uključujući hetitski zakonik. Godine 1925. poveo je češku ekspediciju u Turskoj, gde je delovao na iskopavanju grada Kaneša iskopavši i veliki broj glinenih tablica na asirskom jeziku.[1]

Dela uredi

  • 1915. Jezik Hetita (Sprache der Hethiter)
  • 1919. Hetitski tekstovi na klinastom pismu iz Bogazkoja (Hethitische Keilschrifttexte aus Boghazköi)

Najznačajniji radovi uredi

  • Zum Geldwesen der Babylonier, Beiträge zur Assyriologie IV, 1902.
  • Sumerisch-babylonische Mythen von dem Gotte Ninrag (Ninib), Wien 1903.
  • Das Getreide im alten Babylonien, Wien 1914.
  • Die Sprache der Hethiter, ihr Bau und ihre Zugehörigkeit zum indogermanischen Sprachstamm, Leipzig 1916.
  • Code hittite provenant de l´Asie Mineure (vers 1350 av. J.-C.), Paris 1922.
  • Les inscriptions hittites hiéroglyphiques, essai de déchiffrement, Praha 1933.
  • Nejstarší dějiny Přední Asie, Indie a Kréty, 4. vyd., Praha, Melantrich 1949.

Reference uredi

  1. ^ a b „Bedřich Hrozný | Deciphering, Indo-European, Scripts | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). 2023-12-14. Pristupljeno 2024-01-18. 

Spoljašnje veze uredi