Biblioteka „Danilo Kiš“ u Tesliću

Javna ustanova Narodna biblioteka „Danilo Kiš“ u Tesliću od svojih početaka kao radnička čitaonica i organizovanja raznih vidova opismenjavanja pa do danas jedna je od najznačajnijih organizacija koje se bave kulturnom aktivnošću na području Teslića. Biblioteka se nalazi u Karađorđevoj ulici br. 6 u Tesliću.

Javna ustanova Narodna biblioteka „Danilo Kiš“ Teslić

Javna ustanova Narodna biblioteka Danilo Kiš Teslić
Oficijelni Logotip Javne ustanove Narodna biblioteka Danilo Kiš Teslić
Osnivanje	1899.
Lokacija	Teslić Opština Teslić Republika Srpska
Vrsta	Narodna biblioteka
Direktor	Borka Đurđević
Adresa	Karađorđeva br. 6
Veb-sajt	http://biblioteka-teslic.com/

Istorijat

Za nastanak ove biblioteke u velikoj mjeri je značajano nastanak i rani počeci kroz radničke čitaonice. Radnička čitaonica u Tesliću osnovana je 1899. godine pri „Destilaciji drva“, za to vrijeme, jednom od najmodernijih industrijskih postrojenja za preradu drveta u Evropi.

U prvo vrijeme Radnička čitaonica je bila pod upravom glavnog direktora i samog preduzeća. Njena uloga je bila da pruža stručnu literaturu o preduzeći, kao i da omogući manjem broju čitalaca korišćenje ostalih knjiga i časopisa u samom prostoru, a kasnije i za nošenje kući. Interesantna je činjenica to da se radnička čitaonica prvo zvala "Čitaoničko društvo", da su sve knjige i časopisi, kojih je u početku bilo oko 500 naslova, bile na njemačkom jeziku i da su pravo na članstvo imali samo zaposleni u upravi fabrike. Okupljajući se i tražeći svoja osnovna prava radnici su zatražili ravnopravno korišćenje čitaonice i u tome vrlo brzo uspjeli. Tako su donesena nova pravila čitaonice. Čitaonica je dobila ime „Radnička čitaonica“ i u njoj su radnici dobili ista prava kao i uprava fabrike. Od 1905. godine u čitaonici se nabavljaju knjige na srpskom jeziku.

U periodu od osnivanja pa do pred Prvi svjetski rat „Radnička čitaonica“ davala je značajan doprinos kulturnom životu Teslića. U okviru čitaonice postojale su i diletantska, muzička i druge sekcije. Repertoar ovih sekcija bio je raznovrstan i svake godine su se održavale jedna do dvije zabave i nekoliko koncerata i nastupa pjevačkih zborova. Tokom Prvog svjetskog rata prestale su sa radom sve sekcije ali je neposredno poslije rata ponovo počele sa radom. Do 1921. godine posebno su se istakle tamburaška, diletantska i pjevačka sekcija. Godine 1939. formirana je omladinska sekcija pri „Radničkoj čitaonici“. Ova sekcija takođe je imala više grupa. Njihov rad traje sve do početka Drugog svjetskog rata kada oni prestaju sa svojim djelovanjem.

U poslijeratnom periodu od 1945. do 1953. godine ne postoje pisani tragovi o radu biblioteke prema svjedočenju građana, tradicija Radničke čitaonice nastavljena je okupljanjem i djelovanjem sekcije KUD „Proleter“. U ovom periodu prikupljene su knjige koje su tokom rata savjesni građani sačuvali u svojim kućama, dok je manji broj novih naslova i časopisa nabvljen kasnije.

Tek od 1953. godine biblioteka zvanično počinje sa radom sa jednim honorarnim bibliotekarom a od 1960. godine taj bibliotekar je stalno zaposlen. U to vrijeme knjižni fond brojao je 2.590 knjiga i intezivnije se radi na prikupljanju knjiga iz Radničke čitaonice, tako da je značajan broj ovih knjiga vraćen u Biblioteku. Sa godinama se povećava knjižni fond i broj korisnika Biblioteke iako je problem smještaja neprestano bio prisutan.

Biblioteka je oduvijek imala problem sa prostorom u kojem be radila svoj cijenjeni zadatak. Taj problem je riješen tako što je 1973. godine biblioteka integrisana u Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje. U ovom periodu djelovanje biblioteke je prošireno i na brojna seoska područja. Knjige su se nosile u 17 sela u određene dane. Od 1975. godine biblioteka je smještena u Srednjoškolski centar što je donekle riješilo problem sa prostorom, iako ovaj prostor nije namjenski predviđen za rad ove ustanove. U ovom periodu značajno je povećan broj knjiga kojih je 1979. godine brojilo 18.600 naslova. Sve do 1992. godine Biblioteka djeluje u sastavu Centra za kulturu kada se Odlukom Skupštine opštine Teslić izdvaja kao samostalna ustanova pod nazivom Javna ustanova Narodna biblioteka „Danilo Kiš“ Teslić.

Biblioteka danas

Ukupan knjižni fond Biblioteke iznosi oko 40.000 knjiga, u okviru koga se nalazi stručna knjiga, beletristika, stara i rijetka knjiga, zavičajna zbirka, knjige na stranim jezicima i periodična izdanja. Knjižni fond biblioteke obrađen je u lisnom i elektronskom katalogu.Godišnje se u Biblioteku učlani oko 1800 korisnika.

U Biblioteci je zaposleno 6. radnika koji u svom radu prate dostignuća savremenog bibliotekarstva njegujući profesionalan i ljubazan odnos prema korisnicima. U okviru kulturno-prosvjetne aktivnosti Biblioteka organizuje književne večeri, promocije knjiga, programe za djecu, izložbe i druge kulturne manifestacije. Biblioteka se povremeno bavi izdavačkom djelatnošću sa posebnim akcentom na publikacije kojima se utemeljuje zavičajna funkcija Biblioteke.

Pored toga, Biblioteka se takođe bazira i na radu koji se ogleda kroz organizaciju raznih vidova kulturnih dešavanja. U ta dešavanja ubrajamo književne večeri, kreativne radionice za djecu, druge aktivnosti koje su vezane za druge vrste umjetnosti.

Organizacija

Osnovne organizacione jedinice Biblioteke su:

• Odjeljenje za odrasle
• Odjeljenje za djecu
• Zavičajna zbirka
• Čitaonica
• Zbirka Dr Dane Kusić

U odjeljenje za odrasle pružaju se usluge izdavanja knjiga za čitanje licima starim od 14 godina. U ponudi se nalaze domaći i strani naslove, kako lektire i obavezni naslovi, tako i beletristika, koju čine naslovi bestselera autora širom svijeta. Takođe, aktivno se radi na poboljšanju broja knjiga iz godine u godinu kako domaćih tako i stranih naslova.

Odjeljenje za djecu sadrži knjižni fond od oko 7.000 nasloova potrbnim za edukovanje i obrazovanje djece do 14 godina. U ovom fondu može se naći obavezne lektire za osnovnu školu, slikovnice i druge vrste naslova koja je prilagođena ovom uzrastu, koja će djeci pomoći da razviju ljubav prema knjizi. pored toga omogućen je i prostor za obavljanje određenih vannastavnih aktivnosti u cilju razvoja djece i njihovih razmišljanja, posebno kroz dječije radionice.

Zavičajna zbirka prikuplja i čuva sav pisani i štampani materijal koji se odnosi na kulturnu, političku i ekonomsku istoriju zavičaja. Sakuplja djela autora koji žive ili su rođeni na zavičajnoj teritoriji, ili su duhovno vezani za nju bez obzira na jezik. U ovoj zbirci nalaze se djela značajnih autora iz Teslića: Bogomira Đukića, Petra Bogunovića, Ranka Pavlovića, Vojislava Jovanića, Jovana Dušanića, Slobodana Reljića, Alekse Kasapovića i drugih.

Vidi još

• Biblioteke u Republici Srpskoj
• Teslić

Spoljašnje veze

• Biblioteka „Danilo Kiš“