Bitka kod Koroneje (447. p. n. e.)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Bitka kod Koroneje vođena je 447. godine p. n. e. između snaga Atinskog pomorskog saveza sa jedne i Beotijskog saveza sa druge strane. Deo je Prvog peloponeskog rata, a završena je porazom Atine.
Bitka kod Koroneje | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Prvi peloponeski rat | |||||||
![]() | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Atina | Beotijski savez | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Tolmid | Sparton | ||||||
Jačina | |||||||
Nepoznat | Nepoznat | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
Nepoznat | Nepoznat |
Bitka
urediAtinska armija je deset godina ranije porazila snage beotijskih gradova-država u bici kod Enofite i prisilila ih da se pridruže Delskom savezu. Delski savez je osnovan radi zajedničke odbrane polisa od Persije, ali je od 449. godine, nakon završetka Grčko-persijskog rata, postao isključivo sredstvo ostvarivanja atinske hegemonije nad ostalim članicama. Iz njih su prognani lokalni oligarsi. Oni su, međutim, podigli ustanke i povratili vlast u nekoliko gradova. Atina je poslala vojsku od 1000 hoplita pod komandom Tolmida. Tolmid je bez većeg napora zauzeo Heroneju. Međutim, u blizini Koroneje, atinskim hoplitima se otvoreno suprotstavila beotijska armija. U bici su Atinjani pobećeni i prisiljeni na povlačenje iz Beotije. Posledica bitke kod Koroneje je gubitak atinske hegemonije u Beotiji. To je Atiku ostavilo otvorenu za napade spartanske armije sa kopnene strane.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov, Book&Marso, 2006