Bob Fosi (engl. Bob Fosse; IPA: /ˈfɒsi/),[1] rođen kao Robert Luis Fosi (engl. Robert Louis Fosse; Čikago, 23. jun 1927Vašington, 23. septembar 1987)[2] bio je američki glumac, plesač, pozorišni koreograf, filmski i pozorišni reditelj, scenarista i montažer. Smatra se za jednog od najvećih američkih majstora mjuzikla,[3] a najpoznatiji je po filmovima Kabare (engl. Cabaret) iz 1972. (za koji je osvojio Oskara za režiju) i Sav taj džez (engl. All That Jazz) iz 1980. godine.

Bob Fosi
Bob Fosi
Datum rođenja(1927-06-23)23. jun 1927.
Mesto rođenjaČikagoSAD
Datum smrti23. septembar 1987.(1987-09-23) (60 god.)
Mesto smrtiVašingtonSAD
SupružnikJoan McCracken, Gven Verdon, Mary Ann Niles
Bob Fosi (drugi sleva)

Životopis uredi

Rođen je kao Robert Louis Fosi u Čikagu u porodici Norvežanina i Irkinje kao najmlađe od šestero dece.[4][5] Nakon mature, udružio se s Čarlesom Grasom, još jednim mladim plesačem, i počeo saradnju pod imenom, The Rift Brothers. Nastupali su po pozorišnim scenama širom Čikaga.[6]

Fosi je angažovan za šou Tough Situation, koji se održavao u vojnim i mornaričkim bazama na Pacifiku. Kasnije je rekao kako je tokom te turneje usavršio svoje performerske, koreografske i režiserske veštine. Preselio se u Holivud s ambicijom da bude novi Fred Aster.[7] Prvi filmski nastupi bili su mu u filmovima poput Give Girl A Break, The Affairs of Dobie Gillis i Kiss Me, Kate, svi objavljeni 1953. U poslednjem je izradio koreografiju za kratku sekvencu, što je privuklo pažnju producenata s Broadveja.

Iako je Fosijeva karijera na filmu neplanirano završena ranim gubitkom kose, što je ograničilo uloge koje je mogao dobiti, nevoljno se preselio iz Holivuda u pozorište. Godine 1954, izradio je koreografiju za svoj prvi mjuzikl, The Pajama Game, nakon čega su sledili Damn Yankees 1955. Dok je radio na potonjem, upoznao je Gven Verdon.

Fosi je razvio plesni džez stil koji je odmah postao prepoznatljiv, jer je isijavao stilizovanu, ciničnu seksualnost. Njegov stil je uključivao tehnike kao što su koljena okrenuta prema unutra, zaobljena ramena i izolaciju tela. S Fredom Asterom kao uzorom, koristio je rekvizite kao što su polucilindri, štapovi od trske i stolice. Koristio je rukavice, jer nije voleo svoje ruke.

Fosi je režirao pet dugometražnih filmova. Njegov prvi, Sweet Charity iz 1969, bio je adaptacija njegovog brodvejskog mjuzikla. Njegov drugi film, Кабаре, osvojio je osam Oskara, uključujući onog za najbolju režiju. Nakon toga je 1974. režirao Lenny, biografski film o samodestruktivnom komičaru Leniju Brusu. Lenny je bio nominovan za Oskare za najbolji film i najboljeg režisera. Godine 1979, je bio jedan od scenarista i reditelj poluautobiografskog filma Sav taj džez, koji je osvojio četiri Oskara. Sav taj džez je doneo je Fosiju njegovu treću nominaciju za Oskara za najboljeg režisera, a film je bio nominovan i za najbolji film. Osim toga, Sav taj džez je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu 1980. Fosijev poslednji film, Star 80 iz 1983, bio je kontroverzni biopik o Plejbojevoj zečici Doroti Straten. Kritike su bile podeljene, iako su Ričard Šikel iz Tajma i Reks Rid napisali veličanstvene recenzije.

Bob Fosi je umro od srčanog udara u šezdesetoj godini.

Brakovi uredi

Fosi je prvo bio oženjen plesačicom Mari An Najls, zatim s plesačicom Džoan Makraken od 1951. do 1959, a nakon toga je oženio plesačicu Gven Verdon, 1960. Oni su dobili jednu kćer, Nikol Providens Fosi, koja je takođe plesačica. U sedamdesetima se rastao od Gven. U međuvremenu je bio u vezi s An Rajnking i Džesikom Lang.

Inovativna koreografija uredi

Fosi je bio inovativan koreograf koji je postigao mnoga dostignuća u svom životu. Tokom The Pajama Game, Fosi je publici pokazao ključni element svoje koreografije, nešto što je smatrao krucijalnim: element iznenađenja. Za Damn Yankees, Fosi je inspiraciju pokupio od „oca američkog džez plesa”, Džeka Kolija. Na njega je uticaj izvršio i Džerom Robins. Tokom mjuzikla Redhead, Fosi je uveo jednu od prvih baletskih sekvenci u predstavi koja je sadržavala pet različitih plesnih stilova; Fosijev džez, kan-kan, romski ples, koračnicu i stari engleski dvoranski broj. The Conquering Hero je bio Fosijev najizazovniji komad. Tokom predstave je objavljeno da Fosi ima epilepsiju, jer je imao napad na pozornici tokom probe.

Njegov uspeh se, međutim, nastavio i nakon toga, a on je i dalje unosio inovacije u svet brodvejske koreografije. Uveo je trend osvetljivanja kako bi skrenuo pažnju publike na određene stvari. On i Verdon su 1957. godine radili sa Sanfordom Majsnerom kako razvili bolje glumačke tehnike. Fosi je verovao da je „Vrejeme za pevanje vreme kad je vaš emocionalni nivo previsok samo da bi nešto govorili, a vreme za ples kad su vaše emocije prejake kako bi samo pevali o tome kako se osećate.”

Nagrade uredi

Fosi je za svoj rad zaradio mnoge nagrade, uključujući nagrade Toni za Pippina i Sweet Charity, Oskar za Кабаре i Emija za Liza sa "Z". On je bio prva osoba koja je osvojila sve tri nagrade u istoj godini (1973). Njegov poluautobiografski film, Sav taj džez (1979), osvojio je Zlatnu palmu. Prikazuje strastvenog pušača koji podleže svojim radoholičarskim navikama.

Revija Fosi osvojila je nagradu Toni za najbolji mjuzikl, a 2001. njemu (zajedno s An Rajnking) nagradu Lorens Olivier za najbolju pozorišnu koreografiju. Dokumenatarac Bila Henrija o Fossiovom radu iz 1990, produkovan za PBS-ovu seriju Dance in America: Great Performances, osvojio je Emija te godine. Interes za Fosijev rad oživeo je nakon ponovnih postavljanja njegovih dela i filma Chicago (2002). Koreografija Roba Maršala za film oponaša Fosijev stil, ali izbegava specifične tehnike iz originala.

Radovi uredi

Pozorište uredi

Godina Nalsov Uloga Mesto održavanja Ref.
1947 Call Me Mister izvođač – hor Nacionalna tura
1948 Make Mine Manhattan izvođač Nacionalna tura
1950 Dance Me a Song izvođač – plesač Pozorište Rojal, Brodvej [8]
1951 Billion Dollar Baby glumac – Čamp Votson Alvinovo pozorište, Brodvej [9]
1952 Pal Joey Glumac – Džoi Evans (asistant) Pozorište Brodherst, Brodvej
1954 The Pajama Game koreograf
1955 Damn Yankees koreograf Adelfijevo pozorište, Brodvej
1956 Bells Are Ringing ko-koreograf Alvinovo pozorište, Brodvej
1958 New Girl in Town koreograf Pozorište 46. ulice, Brodvej
1959 Redhead režiser, koreograf
1961 The Conquering Hero koreograf (nekreditirano) ANTA pozorište, Brodvej
1961 How to Succeed in Business Without Really Trying koreograf Pozorište 46. ulice, Brodvej
1962 Little Me ko-reditelj, ko-koreograf Lant-Fontanovo pozorište, Brodvej
1963 Pal Joey Džoi Evans Centar grada Njujorka, Brodvej
1965 Pleasures and Palaces reditelj, koreograf Fišerovo pozoripte, Detrojt [10]
1966 Slatko milosrđe reditelj, koreograf Pozorište Palata, Brodvej
1972 Pippin knjige (nekreditirano), reditelj, koreograf Pozorište Minskof, Brodvej
1972 Liza reditelj, koreograf Pozoripte Zimska bašta, Brodvej [11]
1975 Chicago knjiga; reditelj, koreograf Pozorište 46. ulice, Brodvej
1978 Dancin' reditelj, koreograf Pozorište Ambasador, Brodvej
1986 Big Deal reditelj, koreograf Brodvejsko pozorište, Brodvej

Film uredi

Godina Naslov Režiser Pisac Koreograf Glumac Uloga Ref.
1953 The Affairs of Dobie Gillis Da Charlie Trask
1953 Kiss Me Kate Da Hortensio
1953 Give a Girl a Break Da Bob Dowdy
1955 My Sister Eileen Da Frank
1957 The Pajama Game Da
1958 Damn Yankees Da Da Mambo Dancer (uncredited)
1969 Sweet Charity Da Da
1972 Cabaret Da Da
1974 The Little Prince Da Da Actor – The Snake
1974 Lenny Da Da The Interviewer (voice, uncredited)
1977 Thieves Da Mr. Day
1979 All That Jazz Da Da Da
1983 Star 80 Da Da

Televizija uredi

Godina Naslov Uloga Napomene Ref.
1950 The George Burns and Gracie Allen Show Plesna numera sa suprugom Meri An Najls Epizoda: Gracie the Artist
1959 Startime Režiser Epizoda: The Wonderful World of Entertainment
1972 Liza with a Z Režiser Televizijski specijal

Reference uredi

  1. ^ Fosse | Define Fosse at Dictionary.com
  2. ^ McQuiston, John T. (24. 9. 1987). „Bob Fosse, Director and Choreographer, Dies”. The New York Times. „Robert Louis Fosse was born in Chicago on June 23, 1927, the son of a vaudeville entertainer. He began performing on the vaudeville circuit as a child, and by the age of 13 he was a seasoned veteran of many burlesque shows. ... 
  3. ^ Tomislav Gavrić: Enciklopedija filmskih reditelja
  4. ^ „Hardcover in Brief”. The Washington Post. 18. 11. 1990. Arhivirano iz originala 2. 11. 2012. g. Pristupljeno 2008-08-07. 
  5. ^ Garraty, John Arthur; Carnes, Mark C. (1999). American National Biography. Oxford University Press. ISBN 9780195127874. 
  6. ^ Winkler, Kevin (2018-03-22). „Big Deal”. Oxford Scholarship Online. 1. ISBN 978-0-19-933679-1. doi:10.1093/oso/9780199336791.001.0001. 
  7. ^ Wasson, Sam (2013). Fosse  (na jeziku: engleski). Houghton Mifflin Harcourt. str. 44. ISBN 978-0-547-55329-0. 
  8. ^ https://www.ibdb.com/broadway-production/dance-me-a-song-1855
  9. ^ IBDb profile: Max Goberman; accessed November 21, 2017.
  10. ^ Suskin, Steven (9. 3. 2010). Show Tunes: The Songs, Shows, and Careers of Broadway's Major Composers. Oxford University Press. str. 242. ISBN 978-0-19-988615-9. 
  11. ^ Liza with a 'Z. The Internet Movie Database. 2008. Pristupljeno 2009-01-22. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi