Bogdan Krizman
Bogdan Krizman (Varaždin, 28. jul 1913 — Zagreb, 5. jul 1994) je bio jugoslovensko-hrvatski istoričar.
Bogdan Krizman | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 28. jul 1913. |
Mesto rođenja | Varaždin, Austrougarska |
Datum smrti | 5. jul 1994.80 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, Hrvatska |
Naučni rad | |
Polje | istorija |
Institucija | Univerzitet u Zagrebu |
Njegov otac je bio Hinko Krizman, ministar u nekoliko vlada Kraljevine SHS.
Završio je studije u 1937. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Diplomirao je međunarodno pravo i diplomatiju istorije na Slobodnoj školi političkih nauka u Parizu. Nakon toga, bio je zaposlen u jugoslovenskom Ministarstvy spoljnih poslova u Beogradu. Između 1941. i 1945. godine, ystaške su ga vlasti internirale u Lepoglavi i Gracu.
Od 1947. do 1949. bio je diplomatski predstavnik Jugoslavije u Beču. Doktorirao je 1952. u Zagrebu sa tezom o istoriji diplomatije Dubrovačke republike u 18. veku. Od 1950. do 1958. radio je u Državnom arhivu, od 1958. do 1970. bio je aktivan na Jadranskom institutu Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Od 1970. je predavao opštu istoriju države i prava na Univerzitetu u Zagrebu od 1976. do odlaska u penziju 1983, kao redovni profesor. Važio je za međunarodnog eksperta za istoriju Nezavisne Države Hrvatske.
Radovi uredi
- O dubrovačkoj diplomatiji, 1951.
- Hitlerov Plan 25 protiv Jugoslavije, 1952.
- Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, 1957.
- Spoljna politika jugoslovenske države 1918—1941. Diplomatsko-historijski pregled, 1977.
- Raspad Austrougarske i stvaranje jugoslavenske države, 1977.
- Ante Pavelić i ustaše, 1978.
- Pavelić između Hitlera i Musolinija, 1980.
- Jugoslovenske vlade u izbjeglištvu 1941—1943, 1981. (zbirka dokumenata)
- Ustaše i Treći rajh, dva toma, 1983.
- Pavelić u bjekstvu, 1986.
- Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politički odnosi, 1989.