Bon (Zlatna obala)

Bon (franc. Beaune) grad je u Francuskoj u regionu Burgonja, u departmanu Zlatna obala. Nalazi se 45 kilometara južno od Dižona, oko 150 kilometara severno od Liona i 312 kilometara jugoistočno od Pariza.

Bon
Beaune
Gradska većnica
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaFrancuska
RegionBurgonja
DepartmanZlatna obala
Stanovništvo
 — (2011-01-01)21872[1]
 — gustina698,79/km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 01′ 30″ S; 4° 50′ 23″ I / 47.025° S; 4.83972222222° I / 47.025; 4.83972222222
Aps. visina193—407 m
Površina31,30 km2
Bon na karti Francuske
Bon
Bon
Bon na karti Francuske
Ostali podaci
Poštanski broj21200
Veb-sajtwww.beaune.fr

Po podacima iz 2009. godine broj stanovnika u mestu je bio 22.516, a gustina naseljenosti je iznosila 719 stanovnika/km².

Bon se nalazi u dolini između brda Zlatne obale. Istorija grada počinje još u pred-rimsko doba. Bon ima gradske zidine okružene jarkom, od kojih su oko polovine dobro očuvane, i stari gradski centar. Istorijski, Bon se povezuje sa Burgundskim vojvodstvom. Od 14. veka, zajedno sa Dižonom, bio je prestonica vojvoda Burgndije.

Petao je postao simbol Francuske, zahvaljujući igri reči. Naime, na latinskom jeziku, "gallus" je značio i petao i gal, a tokom rimske epohe, Francuska se zvala Galija. Stoga je došlo do poistovećivanja petla sa Galijom i Galima, a danas i sa Francuskom.[2]

Vino uredi

Muzej vina u Bonu

Bon je jedan od najznačajnijih centara trgovine vinom u Francuskoj. Oko grada se nalaze neka od najčuvenijih vinogradarskih sela, dok se vinski podrumi nalaze u samom Bonu. Grad ima bogato istorijsko i arhitektonsko nasleđe. Popularno ime mu je „Prestonica burgundskih vina“. Značajne vinogradarske regije u okolini grada su:

  • Côte de Beaune
  • Hautes côtes de Beaune
  • Savigny-lès-Beaune
  • Pommard
  • Meursault

Bolnica Otel-dju uredi

Krovovi istorijske bolnice
Unutrašnjost bolnice u Bonu
Poliptih „Strašni sud“

Bolnicu Otel-dju (Hôtel Dieu) osnovali su u Bonu 1442. Nikola Rolan, kancelar vojvoda Burgundije, i njegova supruga. Ona se od ovog vremena bavi brigom o siromašnima i bolesnima. Istorijska zgrada je korišćena kao bolnica do 1971, a danas je muzej.

Bolnica poseduje vinograde koji su joj dodeljeni kao zadužbina i organizuje čuvene aukcije vina.

Otel-dju je vremenom stekla značajnu kolekciju umetničkih dela koja su joj poklanjana, počev od samog osnivača Rolana. Najznačajniji je poliptih „Strašni sud“ Rohira van der Vejdena (1399-1464). Kolekciji pripada oko 2500 komada nameštaja i oko 2500 slika, tapiserija, skulptura i premeta vezanih za apotekarstvo.

Demografija uredi

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.2011.
15.36716.87419.06020.20721.28921.872

Partnerski gradovi uredi

Reference uredi

  1. ^ „National Institute of Statistics and Economic Studies”. 
  2. ^ „Le coq”. elysee.fr (na jeziku: francuski). 16. 11. 2012. Pristupljeno 29. 8. 2023.  |first1= zahteva |last1= u Authors list (pomoć)

Spoljašnje veze uredi