Botevgrad
Botevgrad (do 1866. godine Samundžijevo, a do 1934. godine Orhanije) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje. Grad je drugo po važnosti gradsko naselje unutar Sofijske oblasti i središte njenog severnog dela.
Botevgrad | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 20.820 |
— gustina | 0,39 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 54′ 00″ S; 23° 47′ 00″ I / 42.9° S; 23.783333° I |
Aps. visina | 395 m |
Površina | 53.298 km2 |
Veb-sajt | |
www.botevgrad.org |
Geografija uredi
Botevgrad se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice i oblasnog središta Sofije grad je svega 47 km.
Oblast Botevgrada nalazi se u sredini planinskog bila Balkana i grad je sa svih strana okružen visokim planinama. Grad se smestio u omanjoj kotlini, koja se na severu spušta ka Vlaškoj niziji, a na jugu je preko Vitinjskog prevoja povezana sa Sofijskim poljem.
Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna.
Istorija uredi
Okolina Botevgrada je prvobitno bilo naseljeno Tračanima. Posle toga ovim područjem vladaju stari Rim, Vizantija, srednjovekovna Bugarska, a zatim je pala je područje palo pod vlast Osmanlija. Tada se na mestu današnjeg grada javlja naselje Samundžijevo.
U 19. veku Samundžijevo, kasnije preimenovano u Orhanje, postaje jedno od središta bugarskog narodnog preporoda. 1878. godine grad je pripao novoosnovanoj dravi Bugarskoj. 1934. godine grad je dobio današnji naziv.
Stanovništvo uredi
Po procenama iz 2007. godine Botevgrad je imao oko 21.000 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su malobrojni Romi. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.
Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna.
Partnerski gradovi uredi
Galerija uredi
-
Zgrada nauke i tehnike
-
Zdanje suda
-
Spomenik Hristu Botevu