Википедија:Ne iznosite ishitrene zaključke o lutkarstvu

Ovo zaista mnogo liči na patku. Ali, da li je zaista to patka? Pogledajte malo pažljivije...

Postoje mnoge situacije koje se dešavaju na Vikipediji u kojima se može zaključiti da su jedan ili više naloga zapravo luci. Nešto je tu sumnjivo. Svi znaci su tu. Urednik kojeg izjeda sumnja misli da je ponašanje korisnika na kog sumnja zaista previše poznato i liči na ponašanje nekog ko već postoji.

Ali nije uvek to slučaj. Ima zaista mnogo dobronamernih korisnika čije ponašanje zaista dosta lični na lutkarstvo, ali je zaista potpuno nemoguće izbeći ga, i zapravo je od pomoći. Važno je pretpostaviti najbolju nameru kad god je to moguće i ne donositi ishitrene zaključke samo zato što je prisutan jedan ili više znakova lutkarstva. Samo kada uređivanje izuzetno remeti rad na Vikipediji, može biti neophodno da se zatraži čekjuzer provera.

Razlozi koji navode na sumnju uredi

Novi nalozi uredi

 
Neki ljudi uče brzo. A danas upućujemo nove ljude na obimnu dokumentaciju.

Ponekad urednici posumnjaju da su sasvim novi nalozi zapravo luci, samo zato što pokazuju određenu veštinu u tehnikama uređivanja ili dobro poznavanje Vikipedijinih pravila i smernica, mehanizama i procesa. Nekada davno, kad je Vikipedija bila nov projekat i ne toliko poznat javnosti, ovo bi bio validan argument. Ali, sad su stvari sasvim drugačije.

Vikipedija je dovoljno dugo prisutna u javnosti da bi ljudi čitali o njoj i upoznali se s njom, bez otvaranja naloga.[napomena 1] Njena pravila, smernice, procesi i običaji obimno su dokumentovani na samom sajtu; a sada su takođe dokumentovani i van sajta, u knjigama kao npr. Džona Brotona en:Wikipedia – The Missing Manual (Priručnik koji je nedostajao). Takođe, linkovi ka tim pravilima i smernicama postoje na šablonu {{dobrodošlica}} koji je često prvo što se postavi na korisničke stranice za razgovor. Ne treba onda da čudi da je neko sa prosečnom inteligencijom uspeo da nauči kako Vikipedija funkcioniše i šta treba da radi pre ili odmah nakon otvaranja naloga. Takođe, ta osoba je takođe mogla ranije uređivati druge vikije.

Takođe ne treba da čudi da je nekom poznata i Administratorska tabla ili stranica za glasanje za brisanje članaka. Diskusije o brisanju članaka na Vikipediji nikad nisu bile tajna, u ponekad ih čak prate novinari. Na primer, Solt Lejk Siti vikli je objavio vodič kroz Vikipediju na engleskom jeziku u kojem je pokrio čitav niz tema, od Protivvandalske jedinice do Vikipedijinog stilskog priručnika u februaru 2008. sa propratnim člancima koji su izašli sledećeg dana u kojima se govorilo o različitim oglasnim tablama na Vikipediji, počev od administratorske do table za prijavljivanje sukoba interesa.[1][2] Dakle, sasvim je moguće da neko pre otvaranja naloga nauči interne običaje Vikipedije.

S druge strane, ipak je sasvim razumljivo da se neki nalog optuži za lutkarstvo ako je taj nalog nov, a obavlja poslove kao otvaranje i zatvaranje glasanja za administratore ili članaka za brisanje, stvari koje nisu uobičajene za početnika. Novi nalozi mogu imati iskustva u uređivanju, ubacivanju referenci, literature, ili slanja slika, i takođe mogu da učestvuju u diskusijama, ali svakako neće imati toliko iskustva i poznavanja Vikipedijinih pravila koje bi administrator imao za vršenje tako komplikovanih zadataka. Na kraju krajeva, jedan od uslova za dodeljivanje admin prava jeste da kandidat bude dobro upoznat sa pravilima Vikipedije.

Imati ili nemati nalog na Vikipediji zaista nikad nije bio linija odvajanja između iskusnih i neiskusnih urednika. Vikipedija takođe ima i svoje dugogodišnje i vrlo poznate urednike koji imaju duge istorije izmena i koji i pored nagovaranja da otvore nalog to nikad nisu učinili.

Stoga, ne vičite automatski „Lutak!“ kad novi nalog pokaže samo znanje.

Potpuno novi nalozi nisu nalozi s posebnom namenom uredi

Na Vikipediji, nalog s posebnom namenom je definisan kao nalog koji se koristi da bi se uređivala isključivo jedna stranica, grupa stranica sa istom temom ili da se unosi isti tip izmena na više stranica. Nisu svi NPN zlonamerni, i ne krše svi pravila vikipedije.

Kod potpuno novog naloga, moguće je da je u početku korišćen za uređivanje samo jedne posebne stranice ili grupe stranica. Ali u budućnosti biće korišćen za šire uređivanje stranica koje su u slaboj ili nikakvoj vezi. Takav nalog NIJE NPN. I ne postoji rok u kome taj nalog mora početi da vrši izmene koje bi dokazale da on nije NPN.

Prva izmena uredi

Može se posumnjati na lutkarstvo kada je prva izmena nekog naloga malo teža izmena, kao npr. stvaranje stranice, uređivanje van GIP-a, ili neka druga kompleksnija radnja. Često, takvi urednici imaju prethodno stečeno iskustvo u uređivanju bez naloga, pa su se konačno odlučili da naprave nalog.

Nije neobično da prva izmena nekog novog naloga bude stvaranje nove stranice. To se obično dešava zato što se korisnik registrovao da bi napravio stranicu. Često je neko uređivao dosta dugo bez naloga i na taj način stekao poprilično viki iskustvo i na kraju se odlučio da otvori nalog kako bi stvorio stranicu.

Ukoliko prva izmena nije stvaranje članka, nego neka druga komplikovana izmena, to takođe ne znači da se radi o lutku, nego da je urednik stekao iskustvo uređujući ili kao neprijavljeni korisnik, ili na neki drugi način.

Nalozi sa sličnim ponašanjem uredi

 
Ova dva čoveka rade na podizanju iste zgrade. Nalaze se na skoro identičnom mestu. Rade u skladu, ali su ipak dve različite osobe.

Često se desi da dva naloga uređuju na sličan način, rade stvari na isti način, i time odaju utisak da se radi o jednoj te istoj osobi. Pišu u istom gramatičkom i pravopisnom stilu, koriste iste izvore, ili koriste isto viki formatiranje.

Vrlo je moguće da se ovo dešava zato što jedan urednik vrlo brzo kopira uređivanje drugog. Tokom svih ovih godina, Vikipedija je razvila određene standarde, ne zato što su oni ispisani u smernicama, nego zato što se konstantno pojavljuju u člancima.

Uređivanje istih članaka uredi

Ako dva naloga uređuju jedan ili više identičnih članaka, može se posumnjati na lutkarstvo. Ako uređuju veliki broj zajedničkih članaka, to može samo potvrditi sumnje. Šta sad?

Istina je da mnogi ljudi dele ista interesovanja. Na primer, ako neko navija za Crvenu zvezdu, editovaće mnogo članaka vezanih za Zvezdine igrače, sezone, stadione gde je Zvezda igrala. A ima dosta Zvezdinih navijača.

U prethodnom primeru, svi navedeni članci pripadaju istoj kategoriji. A šta ako imamo dva urednika koji obojica uređuju puno članaka o dve različite kategorije? Na primer, dva naloga koja se oba koriste za uređivanje puno članaka o Zvezdi i puno članaka o pesmama Jelene Karleuše. Ovo je već poprilično ukazuje na lutkarstvo. Ali, opet, sa stotinama hiljada Zvezdinih navijača i stotinama hiljada Karleušinih obožavatelja, šanse da to bude istina se drastično smanjuju.

Ubacimo još jedan faktor. Ova naloga uređuju članke o Zvezdi, Karleuši i jednoj opskurnoj kategoriji kao što je kvantna hemija. Nešto je tu zaista sumnjivo. Kako je uopšte moguće i pomisliti da se tu radi o dve različite osobe?

Postoji nekoliko odgovora na to pitanje:

  1. Svet ima oko 7 milijardi stanovnika. To je samo po sebi ogroman broj. Smanjimo taj broj na one koji govore ili se služe srpskim jezikom, dobijamo nekih 10 miliona ljudi, što takođe nije mali broj. Možemo smanjiti broj i samo na Srbiju, koja ima 7,5 miliona stanovnika, ili Beograd, matični grad Crvene zvezde, i dalje dobijamo broj od 1,5 milion ljudi. S obzirom na tako visok broj, procenat da se radi o slučajnosti je vrlo veliki.
  2. Mnogi urednici gledaju istorije izmena drugih urednika. Ako pregledaju samo jednu izmenu jednog korisnika, takođe mogu videti i ličnu istoriju izmena, i onda mogu da krenu sa uređivanjem svih drugih stranica koje je privi urednik skoro uređivao, i najverovatnije po istom redosledu. To se zaista dešava.
  3. Moguće je da se dva urednika poznaju. Imaju život van Vikipedije koji je nepoznat na projektu, i možda razgovaraju o tim člancima. Mogu jednostavno saznati jedan od drugog o postojanju određenih članaka bez kršenja pravila o mesnatim lucima.

Učešće u diskusijama uredi

Da li ste ikada naišli na članak koji vam se čini toliko lošim da ste sigurni da ne treba da stoji na Vikipediji? Vi ili neko drugi ga predlažete više puta za brisanje, misleći da će ga biti lako obrisati. Međutim, svaki put kad ga predložite na VP:ČZB, stalno veliki broj korisnika dolazi da glasa za ostanak članka, tako da članak uvek ostaje. I stalno se pojavljuju uvek isti korisnici koji glasaju za ostanak.

„Lutkarstvo, sigurno“, pomislićete, gledajući ista imena svaki put kad se glasa. Ti nalozi su sigurno jedna te ista osoba. Ili su prijatelji u stvarnom životu. Nešto je ovde mnogo sumnjivo!

Ali, možda se oni uopšte ne poznaju. Možda je svako od njih realna osoba, i nikada ranije nisu bili u kontaktu.

Moguće je da svako od tih ljudi ima tu stranicu na svom spisku nadgledanja i da kad god se taj članak stavi na glasanje za brisanje, oni će to znati. I naravno, dođu da glasaju protiv brisanja.

Napomene uredi

  1. ^ Ljudi koji samo čitaju i ne učestvuju u uređivanju poznati su kao posmatrači. Na Vikipediji, moguće je i čitati i uređivati bez potrebe za otvaranjem naloga.

Reference uredi

  1. ^ Mike Miliard (2008-02-20). „Wikipediots: Who are these devoted, even obsessive contributors to Wikipedia?”. Salt Lake City Weekly. 
  2. ^ Holly Mullen (2008-02-20). „Utah's Own Busy Wikipediots”. Salt Lake City Weekly. 

Vidi još uredi