Vitlejemska zvezda

Vitlejemska zvezda, ili Božićna zvezda,[1] se pojavljuje u priči o rođenju Jevanđelja po Mateju, poglavlje 2, gde su „mudraci sa istoka“ (tri mudraca) nadahnuti zvezdom da putuju u Jerusalim. Tamo susreću judejskog kralja Iroda i pitaju ga:

Slika firentinskog slikara Đota di Bondonea Bondonea (1267–1337). Vitlejemska zvezda je prikazana kao kometa iznad deteta. Đoto je bio svedok pojave Halejeve komete 1301.

Where is He who has been born King of the Jews? For we have seen His star in the East and have come to worship Him.[2]

Irod saziva svoje književnike i sveštenike koji, citirajući stih iz Mihejeve knjige, tumače to kao proročanstvo da će se jevrejski Mesija roditi u Vitlejemu južno od Jerusalima. Tajno nameravajući da pronađe i ubije Mesiju kako bi sačuvao svoje kraljevstvo, Irod poziva mudrace da mu se vrate na svom putu kući.

Zvezda ih vodi u Isusovo rodno mesto u Vitlejemu, gde mu se klanjaju i daruju. Mudraci su tada dobili božansko upozorenje da se ne vraćaju Irodu, pa se vraćaju kući drugim putem.[3]

Mnogi hrišćani veruju da je zvezda bila čudesan znak. Neki teolozi su tvrdili da je zvezda ispunila proročanstvo, poznato kao Zvezdano proročanstvo.[4] Astronomi su nekoliko puta pokušali da povežu zvezdu sa neobičnim nebeskim događajima, kao što je konjunkcija Jupitera i Saturna ili Jupitera i Venere,[5] kometa ili supernova.[6] Mnogi savremeni naučnici ne smatraju da priča opisuje istorijski događaj, već pre pobožnu fikciju koja je kasnije dodata glavnom jevanđelskom izveštaju.[7]

Tema je omiljena na planetarijumskim emisijama tokom božićne sezone.[8] Međutim, većina drevnih izvora i crkvene tradicije uglavnom ukazuju na to da su mudraci posetili Vitlejem negde nakon Isusovog rođenja.[9] Poseta se tradicionalno slavi na Bogojavljenje (6. januara) u zapadnom hrišćanstvu.[10]

Izveštaj u Jevanđelju po Mateju opisuje Isusa širem grčkom rečju koja može značiti ili „dete“ umesto konkretnije reči za bebu. Ovo verovatno implicira da je prošlo neko vreme od rođenja. Međutim, reč stgrč. παιδίονpaidion se takođe koristi u Jevanđelju po Luki posebno o Isusovom rođenju i njegovom kasnijem predstavljanju u hramu.[11] Irod I je dao sve muške hebrejske bebe u toj oblasti do dve godine ubijene u masakru nevinih.[12]

Reference uredi

  1. ^ „A Christmas Star for SOHO”. NASA. Arhivirano iz originala 24. 12. 2004. g. Pristupljeno 2008-07-04. .
  2. ^ Matthew 2:1–2
  3. ^ Matthew 2:11–12
  4. ^ Freed, Edwin D. (2001). The Stories of Jesus' Birth: A Critical Introduction. Continuum International. str. 93. ISBN 0-567-08046-3. 
  5. ^ Telegraph (2008-12-09). „Jesus was born in June”. The Daily Telegraph. London. Pristupljeno 2011-12-14. .
  6. ^ "Star of Bethlehem." Cross, F. L., ed. The Oxford dictionary of the Christian Church. New York: Oxford University Press. 2005.
  7. ^ For example, Paul L. Maier, "Herod and the Infants of Bethlehem", in Chronos, Kairos, Christos II, Mercer University Press (1998), 171; Geza Vermes, The Nativity: History and Legend, London: Penguin, 2006, p. 22; E. P. Sanders, The Historical Figure of Jesus, 1993, p. 85; Aaron Michael Adair, "Science, Scholarship and Bethlehem's Starry Night", Sky and Telescope, Dec. 2007, pp. 26–29 (reviewing astronomical theories).
  8. ^ John, Mosley. „Common Errors in 'Star of Bethlehem' Planetarium Shows”. Arhivirano iz originala 2008-05-16. g. Pristupljeno 2008-06-05. .
  9. ^ Andrews, Samuel James (2020). „When did the Magi visit?”. Salem Web Network. Pristupljeno 3. 2. 2020. 
  10. ^ Ratti, John. „First Sunday after the Epiphany”. Arhivirano iz originala 2008-06-13. g. Pristupljeno 2008-06-05. .
  11. ^ Luke 2:17, 27
  12. ^ Magazina, Redakcija (2017-01-07). „Vitlejemska zvezda i njena simbolika”. Bašta Balkana Magazin (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-01-30. 

Literatura uredi

Dodatna literatura uredi