Vladimir Gligorov

српски политичар

Vladimir Gligorov (Beograd, 24. septembar 1945Beč, 27. oktobar 2022) bio je poliitički ekonomista i istraživač.

Vladimir Gligorov
Vladimir Gligorov
Lični podaci
Datum rođenja(1945-09-24)24. septembar 1945.
Mesto rođenjaBeograd, DF Jugoslavija
Datum smrti27. oktobar 2022.(2022-10-27) (77 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrija

Biografija

uredi

Njegov otac je prvi predsednik Republike Makedonije Kiro Gligorov. Magistrirao je 1973. godine u Beogradu, a od 1971. do 1973. godine pohađao je doktorske studije na Kolumbija univerzitetu u Njujorku pod Fulbrajtiovom stipendijom.[1]

Profesionalna karijera

uredi

U periodu 1975-1979. godine bio je zaposlen kao asistent na Fakultetu poliitčkih nauka Univerziteta u Beogradu na predmetu Politička ekonomija 2, koji se tada izvodio na 2. godini studija. Nekoliko godina je radio u slobodnoj profesiji, objavljivao i prevodio tekstove iz oblasti društvenih nauka. 1985. godine se zaposlio na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu. Bio je gostujući istraživač na Džordž Mejson univerzitetu u Fearfaksu (Virdžinija, SAD) 1991-1992. godine. Od 1992. do 1994. godine radio je na Fakultetu društvenih nauka u Upsali. Od 1994. do 1995. godine bio je gostujući istraživač u Institutu društvenih nauka u Beču, a od 1995. godine bio je zaposlen u Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču.[2] Najviše se bavio tržištem rada na Zapadnom Balkanu (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Severna Makedonija).[3]

Građanski i politiki aktivizam

uredi

Bio je jedan od prvih kritičara komunističkog sistema. Aktivno je učestvovao u studentskim demonstracijama 1968. godine.[4] Bio je jedan od osnivača i urednika istaknutog jugoslovenskog studentskog časopisa Ideje, tokom sedamdesetih godina. Jedan je od 13 intelektualaca koji su obnovili rad predratne Demokratske stranke 1989. godine. Učestvovao je u pisanju njenog programa.[5] Stranku je napustio nakon njenog cepanja na Demokratsku stranku i Demokratsku stranku Srbije. Napisao je ekonomski program Liberalno-demokratske partije. Objavljivao je u svim relevantnim jugoslovenskim i post-jugoslovenskim (regionalnim) novinama, nedeljnicima i časopisima. Bio je jedan od osnivača nezavisnog lista Demokratija danas, koji je izlazio u Beogradu tokom druge polovine osamdesetih godina. Od 1996. do 2005. godine bio je redovni saradnik časopisa Oxford Analytica.[6]

Nagrada ”Desimir Tošić”

uredi

Godine 2010. dodeljena mu je nagrada ”Desimir Tošić” za publicistiku za knjigu Talog. Ogledi o prednostima slobode. (Peščanik, 2010). Nagradu je davala izdavačka kuća Službeni glasnik.[7]

Preminuo je 27. oktobra 2022. godine u Beču.[8] Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu 8. novembra 2022.[9]

Odabrana dela

uredi
  • Socijalistički žanr (1983)
  • Gledišta i sporovi o industrijalizaciji u socijalizmu (Centar za filozofiju i društvenu teoriju, 1984)
  • Politička vrednovanja (BIGZ, 1985)
  • Kritika kolektivizma - liberalna misao o socijalizmu (urednik zbirke tekstova) (Filip Višnjić, 1988)
  • Why Do Countries Break Up?: The Case of Yugoslavia (1994)
  • Kolumna. Karikatura (Ekonomist, 2006)
  • Talog. Ogledi o prednostima slobode (Peščanik, 2010)
  • Neoclassicism in the Balkans and other essays (CIVIS, 2012)
  • Zašto se zemlje raspadaju? Slučaj Jugoslavija (Peščanik, 2014)

Reference

uredi