Vladislav B. Sotirović

Vladislav B. Sotirović (Kragujevac, 1. januar 1967) je srpski doktor nauka, naučnik i istraživač u oblasti istorije, filozofije i filologije. Radi kao docent (od 2005) i profesor (od 2007) na Katedri za slavistiku na Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu, Litvanija.[1]

Vladislav B. Sotirović
Lični podaci
Datum rođenja1. januar 1967.
Mesto rođenjaKragujevac,  SFR Jugoslavija
Prebivalište Litvanija
NacionalnostSrbin
Naučni rad
Poljefilozofija, istorija, filologija
InstitucijaFilološki fakultet Univerziteta u Viljnusu, Litvanija

Život i karijera uredi

Rođen je 1. januar 1967. godine u Kragujevcu, u kome je pohađao osnovno, a potom i srednje školovanje u Kragujevačkoj gimnaziji. Akademsko zvanje stekao je 1991. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu na grupi za istoriju, nakon odbrane teme: „Fortifikacije i urbana topografija Beograda krajem srednjeg veka (1404.–1521)”.

Tokom 1991 i 1992. godine radio je na naučnoistraživačkom projektu: „Sto godina gradskog saobraćaja u Beogradu”. Potom je od 1992. do 1995. godine radio kao prosvetni radnik (profesor istorije) u Beogradu.

Od 1995. do 1997. godine boravio je na poslediplomskim studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, koje je okončao odbranom dva magistarska rada na grupi za istoriju i grupi za studije Jugoistočne Evrope, pod nazivom;

  • „Stvaranje Jugoslavije 1914.–1918.” 
  • „Odnosi između Jugoslovenskog komiteta u Londonu, Nacionalnog odbora u Zagrebu i Kraljevske Vlade Srbije za vremeprocesa stvaranja Jugoslavije”.

Kao naučni istaživač Vladislav B. Sotirović radio je od 1996. do 1997. godine na međunarodnom projektu Univerziteta u Melburnu. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u knjizi: „Postkomunistička demokratizacija” u izdanju Univerziteta u Kembridžu.

Kao predavač i naučni istraživač na predmetu istoriju jugoslovenskih naroda, radio je, tokom 1998. godine, na Katedri za slovensku filologiju Filološkog fakulteta Univerziteta u Viljnusu (Litvanija).

U Arhivu za otvoreno društvo Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti, radio je od tokom 1999. i 2000. godine,  a od septembra 2000. godine i kao predavač i naučni istraživač na Katedri za slovensku filologiju Filološkog fakulteta (do 2007. godine) i Katedri za istoriju teorija i kultura Istorijskog fakulteta Univerziteta u Viljnusu (do 2006. godine) kao predavač na predmetu iz oblasti južnoslovenske sociolingvistike, srpske filologije i jezika i jugoslovenske, balkanske i centralnoevropske istorije.[2] 

Juna 2002. godine doktorirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu 2002. godine sa disertacijom: „Lingvistički model definisanja srpske nacije Vuka Stefanovića Karadžića i projekat Ilije Garašanina o stvaranju lingvistički određene države Srba”.

Od 2005. godine Filološkom fakultetu Univerziteta u Viljnusu radi kao docent a od 2007. godine predaje na Katedri za slavistiku na Filološkom fakultetuUniverziteta u Viljnusu.  

Izvori uredi

  1. ^ Životopis Vladislava B. Sotirovića na www.academia.edu. Pristupljeno 17.2.2018.
  2. ^ Sotirović, Vladislav. „Vladislav B. Sotirovic, Ph.D. Curriculum Vitae/Resume”. Vladislav B. Sotirovic. Pristupljeno 17. 2. 2018. 

Bibliografija uredi

  • „Fortifikacije i urbana topografijaBeograda krajem srednjeg veka (1404.–1521), diplomski rad, Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1991.
  • „Sto godina gradskog saobraćaja u Beogradu”, naučnoistraživački projekat, Beograd 1992.
  • „Stvaranje Jugoslavije 1914.–1918.”, magistarski rad, Centralnoevropski univerzitet u Budimpešti, 1997.
  • „Odnosi između Jugoslovenskog komiteta u Londonu, Nacionalnog odbora u Zagrebu i Kraljevske Vlade Srbije za vremeprocesa stvaranja Jugoslavije”, magistarski rad, Centralnoevropski univerzitet u Budimpešti, 1997.
  • „Postkomunistička demokratizacija”, Univerziteta u Kembridžu, 1997.
  • Krivotvorine o Josipu Brozu Titu, Brozovim partizanima i Ravnogorskom pokretu, 1941.−1945. Jugoslavologija“ – Nezavisni istraživački centar za jugoslovenske studije, 2014.
  • „Antisrpski karakter Komunističke Partije Jugpslavije” , Serbian Studies Research , Vol. 3, No. 1, Novi Sad, 2012.
  • “Balkan Nationalism and Ethnic Conflicts, 1477–to the present time”,
  • “Balkan Security – Problems and Perspectives, 1815 – to the present time”,
  • “History of the Early Byzantine Empire, 330– 846”
  • “Comparative History of Central and South Eastern Europe: 1683 – to the present time”
  • “Serbian Language and Philology”,
  • “Ottoman History”,
  • “South Slavs’ History”,
  • “Introduction to the Czech Philology”,
  • “South Slavic Sociolinguistics”,
  • “The Ethnicity, Multiculturalism and Globalization” at the Faculty of Philology, Slavic Philology Department (1998; 2000 – 2007), Faculty of Philology, Slavic Studies Department (2007 – 2008) and the Faculty of History, Department of History of Theories and Culture (2000 – 2006), Vilnius University, Lithuani.
  • Sotirović, Vladislav B. (2011). „The Serbian Patriarchate of Peć in the Ottoman Empire: The First Phase (1557-94)” (PDF). Serbian Studies: Journal of the North American Society for Serbian Studies. 25 (2): 143—169. 

Spoljašnje veze uredi