Vlaški Do (Smederevska Palanka)

насеље у Смедеревској Паланци, Подунавски округ, Србија

Vlaški Do je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima 869 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 975 stanovnika).[1]

Vlaški Do
Crkva u Vlaškom Dolu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaSmederevska Palanka
Stanovništvo
 — 2022.869
Geografske karakteristike
Koordinate44° 28′ 00″ S; 20° 55′ 00″ I / 44.466666° S; 20.916666° I / 44.466666; 20.916666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina147 m
Vlaški Do na karti Srbije
Vlaški Do
Vlaški Do
Vlaški Do na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaSP

Istorija

uredi

Vlaški Do se nalazi severoistočno od Azanje. Po predanju, ovde je za vreme Turaka bila mezulana, po kojoj je, svakako, i potok, koji ovuda protiče, dobio ime Mezul. Ovuda je prolazio Carigradski drum idući od Grocke preko Kolara za Palanku.

Do 1882.g. ovde su bile kolibe i trla, koševi i imanja pojedinih azanjskih porodica. Kako im je bilo daleko da svakog dana iz Azanje ovamo dolaze na imanja, počeli su se pojedinci stalno nastanjivati. Prvo su se doselili Arsenijevići, za njima Tanaskovići, pa Pavići i Milosavljevići. Zatim su se naseljavale i druge porodice (Stevanovići, Tošići, Nikodijevići, Mijatovići, Anđelkovići, Šarančići, Batinići, Novakovići, Matejići i dr). Sve su ove porodice došle iz Azanje, gde i danas imaju rođake. Jedino su Pantići (Milojevići) došli iz Sepaca (Jasenica) “. (podaci krajem 1921. godine).[2][3]

Ovde se nalazi Spomenik palima u Oslobodilačkim ratovima u Vlaškom Dolu.

Demografija

uredi

U naselju Vlaški Do živi 977 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,6 godina (41,5 kod muškaraca i 45,7 kod žena). U naselju ima 312 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,72.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.961
1953. 1.713
1961. 1.644
1971. 1.526
1981. 1.477
1991. 1.287 1.252
2002. 1.161 1.211
2011. 975
2022. 869
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
1.146 98,70%
Hrvati
  
1 0,08%
Muslimani
  
1 0,08%
nepoznato
  
12 1,03%
Stanovništvo prema polu i starosti[6]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 392 349 369 343 340 319 312


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 52 58 33 54 54 33 16 10 2 0 3,72
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 502 115 333 43 11 0
Ženski 495 43 330 99 21 2
UKUPNO 997 158 663 142 32 2
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 333 235 0 0 50
Ženski 197 174 0 0 5
Ukupno 530 409 0 0 55
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 1 11 11 3 4
Ženski 0 1 5 0 0
Ukupno 1 12 16 3 4
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 0 2 7 1 5
Ženski 0 3 0 3 5
Ukupno 0 5 7 4 10
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 1 0 0 2
Ženski 0 0 0 1
Ukupno 1 0 0 3

Sport

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024. 
  2. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19 (dr. B. M. Drobnjaković: Smederevsko podunavlje i Jasenice
  3. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

uredi
  • Monografija, Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.).

Spoljašnje veze

uredi