Golovo je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 169 stanovnika.

Golovo
Panorama Golova
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZlatiborski
OpštinaČajetina
Stanovništvo
 — 2011.Pad 169
Geografske karakteristike
Koordinate43° 43′ 28″ S; 19° 47′ 17″ I / 43.7244° S; 19.7881° I / 43.7244; 19.7881
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina879 m
Golovo na karti Srbije
Golovo
Golovo
Golovo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj031
Registarska oznakaUE

Golovo se nalazi istočno od Kraljevih Voda i jugoistočno od Čajetine, odnosno na šestom kilometru puta Čajetina Alin Potok. Graniči se sa Rudinama, Mušvetama i Gostiljem. Oivičeno je visovima: Glizom, Gradinom i Cokeljom.

Ime mesta uredi

Naziv Golovo selo dobija kada je otvorena škola OŠ „Dimitrije Tucović” IO Golovo. Stari naziv sela je Rudine i pod tim nazivom se pominje još u 18. veku. Još donedavno stariji ljudi su Golovo zvali „Donje Rudine“ a sadašnje selo Rudine su zvali „Gornje Rudine“.

Istorija sela uredi

Ne zna se mnogo o dalekoj prošlosti Golova. Po gromilama koje su razbacane po selu može se zaključiti da je Golovo bilo naseljeo u prethrišćanskom periodu. U seobi pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem nije niko ostao od starosedelaca, „Starinaca“. U opustele krajeve Zlatibora u 18. veku Turci pokušavaju da nasele nove stanovnike, pa su prvi stanovnici Golova bili Srbi i Turci. Turci su zauzeli najpitomiji deo sela dok su Srbi naselili krševite delove. Sa Prvim srpskim ustankom, Turci odlaze iz Golova.

Ovde je živeo Vojislav Lazović, nosilac Karađorđeve zvezde sa mačevima.

Geografija uredi

Toponimi Golova uredi

Brda
Gliza, Gradina, Poređe, Cokelj,
Reka
Grabovica,
Izvor
Đokića Vrelo,

Naseljavanje uredi

  • Prvi talas naseljavanja počinje u 18. veku. Prvi se doseljavaju Aćimovići, Velanci, Dedići, Petronijevići, Žilovići, Zrnjevići, Bisići, Vesovići......
  • Drugi migracioni talas dogodio se za vreme Prvog srpskog ustanka, tada se još naseljavaju: Čumići, Buljugići, Ponorci....
  • Treći talas počinje tridestih godina 19. veka i tada se naseljavaju: Đokići, Slovići, Žunići, Kovačevići (Bojanovići)

Familije Golova uredi

Demografija uredi

U naselju Golovo živi 202 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 56,3 godina (51,9 kod muškaraca i 61,0 kod žena). U naselju ima 95 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,23.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 680
1953. 744
1961. 639
1971. 542
1981. 432
1991. 305 299
2002. 212 212
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
211 99,52%
nepoznato
  
1 0,47%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi