Golub (sazvežđe)

Golub je sazvežđe južne hemisfere koje je u 16. veku uveo holandski astronom Petar Plancije. Golub se nalazi u blizini ranijeg sazvežđa Argo Navis (Argo, brod Argonauta) koje je danas podeljeno na Pramac, Krmu i Jedra, tako da može da predstavlja goluba koji je pomogao Argonautima da prođe kroz Bosfor. Druga predstava je biblijska — golubica koju je Noje poslao da proveri da li je prestao potop, a ona se vratila noseći maslinovu grančicu kao znak da se voda povukla. Sam Plancius je sazvežđe prvobitno nazvao Columba Noae, Nojev golub.

Golub
Sazvežđe
Golub
Latinsko imeColumba
SkraćenicaCol
GenitivColumbae
Simbolizuje(Nojevu) golubicu
Rektascenzija6
Deklinacija-35[1]
Površina270 sq. deg. (54)
Najsjajnija zvezdaAlfa Goluba (Fakt) (2,65m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +45° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Zvezde uredi

Najsjanija zvezda ovog sazvežđa je Alfa Goluba, nazvana još i Fakt (od arapskog Al-Fakhita, golubica), magnitude 2,65. Predstavlja dvojnu zvezdu, sjajnija komponenta je superdžin spektralne klase B7IVe, sa udaljenim i tamnim pratiocem.

Beta Goluba (Wazn ili Wezn, teg na arapskom) je druga najsjajnija zvezda Goluba, magnitude 3,12. Ovaj džin K-tipa se nalazi na oko 86 svetlosnih godina od Sunčevog sistema.

Mi Goluba je zvezda koja je najverovatnije izbačena iz sistema jote Oriona pri sudaru dva binarna sistema. Pripada O spektralnoj klasi, najređoj na glavnom nizu HR dijagrama.

Objekti dubokog neba uredi

U sazvežđu Golub se nalazi Sejfertova galaksija NGC 1808.

Reference uredi

  1. ^ „Columba, constellation boundary”. The Constellations. International Astronomical Union. Arhivirano iz originala 5. 6. 2013. g. Pristupljeno 27. 2. 2014. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi