Gorki (Belorusija)
Gorki (blr. Горкі; rus. Го́рки) je grad na krajnjem istoku Republike Belorusije i Mogiljovske oblasti. Administrativni je centar Gorkijskog rejona. Smešten je na obalama reke Pronje na oko 84 km severozapadno od administrativnog centra oblasti grada Mogiljova.
Gorki Горкі; Го́рки | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belorusija |
Oblast | Mogiljovska oblast |
Rejon | Gorkijski rejon |
Osnovan | prvi spomen 1544. |
Status grada | 1861. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2012. | 30.926 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 54° 16′ 00″ S; 30° 59′ 00″ I / 54.266667° S; 30.983333° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 191 m |
Površina | 22,1 kvadratni kilometar km2 |
Poštanski broj | 213404, 213407, 213408, 213409, 213410 |
Pozivni broj | +375 2233 |
Registarska oznaka | 6 |
Veb-sajt | |
Grad Gorki |
Prema proceni iz 2012. u gradu je živelo 30.926 stanovnika.
Istorija uredi
U prvim pisanim izvorima Gorki se pominje 1544. kao maleno selo. Prvi poznati vladar bio je izvesni knjaz Drutski-Gorski, a od 1584. postaje feud knjaževa Sapega. Tokom XVII veka postaje centar kneževine Gori-Gorecka i sve do XIX veka nosio je naziv Gori-Gorki. U to vreme u gradu su se redovno održavali trgovački sajmovi. Godine 1683. u naselju je bilo 510 domaćinstava.
U periodu između 9. jula i 16. avgusta 1708. tokom Velikog severnog rata između Rusije i Švedske u naselju je boravio imperator Petar I.
Nakon raspada Državne zajednice Poljske i Litvanije 1772. postaje deo Oršanske provincije Ruske Imperije.
Godine 1836. u Gorkom je osnovana poljoprivredna škola koja je 1842. preimenovana u Višu poljoprivrednu školu, a 1848. u poljoprivredni institut. Od tog vremena Gorki postaje najvažniji poljoprivredni centar u Belorusiji. Osnivanjem poljoprivrednog instituta počinje ubrzan razvoj naselja. Godine 1859. otvorena je železara, a nešto ranije paralelno sa školom i pošta, apotekarska ustanova i meteorološka stanica.
Odlukom carske vlade od 26. decembra 1861. selo Gorki dobija administrativni status grada.
Godine 1897. u gradu je živeolo 6.735 stanovnika, a svega tri godine kasnije imao je nešto manje od 8.000 žitelja.
Grad postaje sastavni deo Beloruske SSR 1. januara 1919. godine, a rejonski je centar od 1924. godine.
Stanovništvo uredi
Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 30.926 stanovnika.
1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2012. |
---|---|---|---|---|
26.627[1] | 30.905[1] | 30.905[1] | 32.777[1] | 30.926[1] |
Saobraćaj uredi
Kroz grad prolaze drumski pravci republičkog značaja R-70 (Mogiljov-Lenjina), R-15 (Lepelj — Kričav), R-123 (Mastok-Dribin-Gorki).