Gornja Austrija
Gornja Austrija (nem. Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns — „krunsko Austrijsko vojvodstvo gore od (reke) Ens“) je jedna od 9 saveznih pokrajina Republike Austrije, u njenom severnom delu. Glavni grad Gornje Austrije je Linc.
Gornja Austrija Oberösterreich | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Država | ![]() |
Admin. centar | Linc |
Predsednik | Jozef Piringer |
Površina | 11.981,92 km2 |
Stanovništvo | 2011. |
— broj st. | 1.412.545 |
— gustina st. | 117,89 st./km2 |
Zvanični veb-sajt |
Položaj
urediGornja Austrija zauzima severni deo Austrije. Pokrajina se graniči:
- na severu - Češka,
- na istoku - pokrajina Donja Austrija,
- na jugu - pokrajina Štajerska,
- na jugozapadu - pokrajina Salcburg,
- na zapadu - Nemačka.
Prirodne odlike
urediSa površinom od 11,981 km² Gornja Austrija je četvrta po veličini pokrajina u državi.
Reljef: Gornja Austrija je podeljena na tri celine. Na severu, do granice sa Češkom, se pruža područje nižih i srednje visokih planina, zvano Muhl. U središnjem delu nalazi se prostrana kotlina reke Dunav, najčešće blago zatalasana. Nadmorska visina je oko 250-400 metara. Izrazito planinska područja se javljaju na jugu - Gornjoaustrijski Alpi. Na Alpima se nalazi i vrhovi sa preko 2000 metara nadmorske visine. U podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dati deo pokrajine bogat banjama.
Klima: Gornja Austrija ima blagu umereno kontinentalnu klimu, koja samo u višim delovima prelazi u planinsku.
Vode: Središnjim delom Gornje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim delom pokrajinskog identiteta. Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka: sa severa teku reke Veliki Muhl i Mali Muhl, a sa juga reke In (granica ka Nemačkoj) sa pritokom Salcah, te Traun i Ens.
Istorija
urediIako je pojam Gornje Austrije postojao još od srednjeg veka, današnja pokrajina nastala je deobom Austrijskog vojvodstva po obrazovanju Republike Austrije posle Prvog svetskog rata. Datom deobom je nastala i pokrajina Donja Austrija.
Stanovništvo
urediPo poslednjim podacima iz 2011. godine Gornja Austrija ima preko 1,4 miliona stanovnika, pa je posle četvrta austrijska pokrajina po broju stanovnika. Poslednjih decenija broj stanovnika se brže povećava od državnog proseka usled visokog nivoa razviojenosti pokrajine.
Gustina naseljenosti je blizu 120 st./km², što osetno više od državnog proseka. Delovi uz grad Linc i nizine su mnogo bolje naseljeni (150-300 st./km²), dok su planinski prostori na severu i jugu mnogo manje gustine naseljenosti (<50 st./km²).
Etnički sastav: Gornja Austrija je tradicionalno naseljena austrijskim Nemcima. Istorijskih manjina nema, ali se poslednjih decenija značajan broj doseljenika (posebno Jugoslovena i Turaka) naselio u većim gradovima i naseljima oko Beča.
Privreda
urediGornja Austrija je visoko razvijena pokrajina, posebno okolina Linca. Tu je smeštena i najgušća mreža saobraćajnica.
Tradicionalno se razlikuju četiri celine (tzv. četvrti) prema tradicionalnim privrednim delatnostima:
- sever - Četvrt Muhl - šumarstvo, korišćenje vode (vodenice, mlinovi);
- istok - Četvrt Traun - industrija, turizam;
- zapad - Četvrt In - poljoprivreda;
- sredina i jug - Četvrt Hauzruk - voćarstvo.
Poljoprivreda: Iako je poslednjih decenija sa bržom industrijalizacijom došlo do smanjenja značaja poljoprivrede ona je i dalje razvijena, posebno vinogradarstvo i voćarstvo.
Industrija: Preovlađuje visoko razvijena industrija vezana za područja Linca, Velsa i Štajra.
Turizam: Postoji nekoliko razvijenih turističkih grana u Gornjoj Austriji. Posebno je poznat južni deo pokrajine, u okviru Alpa, gde je razvijeno više grana turizma: zimski, banjski (Bad Išl), jezerski (Gmunden).
Upravna podela
urediPokrajina se deli na 18 područnih jedinica - okruga (Bezirk) - 3 gradska okruga (tzv. statutarni gradovi) i 15 „uobičajenih“ okruga. Dalje se okruzi dele na opštine - ukupno njih 444.
Br. | Statutarni grad /gradski okrug |
Matični naziv | Površina (u km²) |
Broj st. (2010) |
skr. |
---|---|---|---|---|---|
1. | Vels | Wels | 45,92 | 58.574 | WE |
2. | Linc | Linz | 96,05 | 189.311 | L |
3. | Štajr | Steyr | 26,56 | 38.365 | SR |
Br. | Okrug | Matični naziv | Grad - sedište | Površina (u km²) |
Broj st. (2010) |
skr. |
---|---|---|---|---|---|---|
1. | Braunau am In (okrug) | Bezirk Braunau am Inn | Braunau am In | 1.040,38 | 97.382 | BR |
2. | Vels-Land (okrug) | Bezirk Wels-Land | Vels | 457,66 | 67.175 | WL |
3. | Gmunden (okrug) | Bezirk Gmunden | Gmunden | 1.432,62 | 99.663 | GM |
4. | Griskirhen (okrug) | Bezirk Grieskirchen | Griskirhen | 578,99 | 62.677 | GR |
5. | Eferding (okrug) | Bezirk Eferding | Eferding | 259,46 | 31.690 | EF |
6. | Kirhdorf an der Krems (okrug) | Bezirk Kirchdorf an der Krems | Kirhdorf an der Krems | 1.239,79 | 55.806 | KI |
7. | Linc-Land (okrug) | Bezirk Linz-Land | Linc | 460,25 | 138.116 | LL |
8. | Perg (okrug) | Bezirk Perg | Perg | 611,86 | 65.620 | PE |
9. | Rid im Inkrajs (okrug) | Bezirk Ried im Innkreis | Rid im Inkrajs | 585,01 | 58.676 | RI |
10. | Rorbah (okrug) | Bezirk Rohrbach | Rorbah | 827,95 | 57.073 | RO |
11. | Urfar-Umgebung (okrug) | Bezirk Urfahr-Umgebung | Linc | 649,33 | 80.782 | UU |
12. | Frajštat (okrug) | Bezirk Freistadt | Frajštat | 993,86 | 64.939 | FR |
13. | Feklabruk (okrug) | Bezirk Vöcklabruck | Feklabruk | 1.084,26 | 129.943 | VB |
14. | Šerding (okrug) | Bezirk Schärding | Šerding | 1618,49 | 56.667 | SD |
15. | Štajr-Land | Bezirk Steyr-Land | Štajr | 971,70 | 58.779 | SE |