Gradimir Milovanović

Gradimir Milovanović (Zorunovac, 2. januar 1948) srpski je matematičar, dopisni član SANU od 2006. godine a redovni od 2012. godine i redovni profesor Elektronskog fakulteta Univerziteta u Nišu od 1986. godine. Od 30.10.2014. godine je profesor univerziteta u penziji.[1]

Gradimir Milovanović
Gradimir Milovanović
Lični podaci
Datum rođenja(1948-01-02)2. januar 1948.(76 god.)
Mesto rođenjaZorunovac, FNR Jugoslavija
Naučni rad
Poljematematika
InstitucijaElektronski fakultet Univerziteta u Nišu, Elektronski fakultet Univerziteta u Nišu,
AkademijaSANU
MentoriDragoslav Mitrinović
Poznat ponumerička analiza, Teorija aproksimacije

Biografija uredi

Rođen je 2. januara 1948. godine u Zorunovcu, od majke Vukadinke (Savić) Milovanović i oca Vukašina Milovanovića, Opština Knjaževac. U Zorunovcu je završio osnovnu školu a u Knjaževcu srednju školu, gimnaziju prirodno-matematičkog smera. Na Elektronskom fakultetu u Nišu diplomirao je 1971. godine [1](Smer Obrade podataka) i stekao zvanje diplomirani inženjera elektronike i računarstva. Poslediplomske studije iz oblasti primenjene matematike završio je 1974. godine[1], odbranivši magistarski rad „O nekim iterativnim metodama za ubrzavanje konvergencije iterativnih procesa u Banahovom prostoru“. Godine 1975. Odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom „O nekim funkcionalnim nejednakostima“ i stekao naučni stepen doktora nauka.

Karijera uredi

Nakon diplomiranja (1971.g.) izabran je za asistenta pri Katedri za obradu podataka a 1974.g. za asistenta pri Katedri za matematiku Eketronskog fakulteta u Nišu. Na Elektronskom fakultetu u Nišu izabran je za docenta 1976. godine, za vanrednog profesora 1982.g. a za redovnog profesora 1986.g.[2]

Bio je dekan Elektronskog fakulteta 2002.-2004.g, rektor Univerziteta u Nišu 2004.-2006.g., rektor „Fakulteta za kompjuterske nauke Megatrend univerziteta“ 2008.-2011.g., član Matematičkog instituta SANU u Beogradu od 2011.g., član odbora Matematičkog društva Srbije (2003.-2006), predsednik Naučnog veća Matematičkog instituta pri SANU, potpredsednik Naučnog društva Srbije (2006.-2010) i predsdnik Naučnog odbora za matematiku, računarske nauke i mehaniku. Član je nekoliko međunarodnih naučnih udruženja.[1]

Organizovao je 4 međunarodne naučne konferencije i više puta bio član organizacionih i programskih komiteta naučnih skupova.

Rukovodio je izradom sledećih naučnih projekata:

  • Savremeni problemi matematike
  • Metodi i modeli u teorijskoj, industrijskoj i primenjenoj matematici
  • Primenjeni ortogonalni sistemi, konstruktivne aproksimacije i numerički metodi

Naučni radovi uredi

 
Akademik profeor dr. Gradimir Milovanović na Univerzitetu Perdju  SAD pored statue Nila Armstronga

Objavio je preko 300 naučnih radova i napisao pet monografija i 22 udžbenika iz oblasti matematike. Sarađivao je sa mnogim domaćim i svetskim matematičkim časopisima i bio član redakcije u nekoliko stručnih časopisa-edicija.

Kao gost, učesnik ili predavač boravio je više puta u najrazvijenijim naučnim centrima u: SAD, Italiji, Nemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Poljskoj, Danskoj, Norveškoj, Turskoj, Bugarskoj, Rumuniji.[2][3][4]

Doprinosi u nauci uredi

Glavni doprinosi profesora Milovanovića u nauci odnosno matematici odnose se na oblasti: aproksimacija, numeričke analize, teorije ortogonalnosti i ekstremnih problema:

  • Uvođenje novih koncepata ortogonalnosti u realnim i kompleksnim domenima
  • Konstrukcija S-ortogonalnih polinoma i kvadrature sa višestrukim čvorovima
  • „Splajna“ aproksimacije koje očuvavaju maksimalni momenat aproksimirajuće funkcije
  • Kontrukcija kvadraturnih procesa maksimalnog stepena tačnosti
  • Brzi sumacioni procesi zasnovani na primeni kvadratura
  • Novi pristupi u teoriji ortogonalnih Mincovih sistema
  • Ekstremni problemi sa algebarskim i trigonometrijskim polinomima [2]

Članstvo u stručnim udruženjima uredi

  • Naučno društvo Srbije
  • Društvo matematičara Srbije
  • Američko matematičko društvo sa sedištem u Providensu, SAD („American Mathematical Society“)
  • Društvo za industrijsku i primenjenu matematiku sa sdištem u Pensilvaniji, SAD („Society for Industrial and Applied Mathematics“)
  • Društvo za primenjenu matematiku i mehaniku sa sedištem u Cirihu, Švajcarska („Gesellschaft für Angewandte Mathematik und Mechanik“)
  • Francusko matematičko društvo („Société Mathématique de France“)

Knjige i naučni radovi uredi

Pored većeg broja udžbenika naučnih radova iz oblasti matematike navodimo sledeće naučne radove-knjige:

  • „O nekim iterativnim metodama za ubrzavanje konvergencije iterativnih procesa u Banahovom prostoru“ (magistarski rad)
  • „O nekim funkcionalnim nejednakostima“ (Doktorska disertacija).
  • „Teme u polinomima: ekstremni problemi, nejednakosti, nule“
  • „Teze o najnovijem napredku u nejednakostima“ [2]

Priznanja i nagrade uredi

  • Godišnja nagrada Univerziteta u Nišu (1985)[1]
  • Nagrada Niša za doprinos u razvoju nauke (1995)[1]
  • Zlatna plaketa Univerziteta u Nišu (1995)[1]
  • „Monografija u čast Gradimira Milovanovića“ izdata od strane međunarodne izdavačke kompanije „Springer‒Verlag“ iz Luksemburga (2011)[1]
  • Godišnja nagrada grada Beograda u oblasti prirodnihi tehničkih nauka (2015)[1]
  • Priznanje Međunarodne mediteranske naučne konferencije čiste i primenjene matematike u Antaliji, Turska, (2018) [4]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž z „Gradimir B. Milovanović”. Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 23. 1. 2024. 
  2. ^ a b v g Naučno društvo Srbije
  3. ^ Akademija inžinjerijskih nauka Srbije
  4. ^ a b SANU

Spoljašnje veze uredi