Grb Kruševca
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Podela na odeljke. |
Amblem (grb) Grada Kruševca ustanovljen je zvanično 14. oktobra 1965. godine, na svečanoj sednici Skupštine opštine povodom 21.godišnjice oslobođenja Kruševca.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6e/Grb_Grada_Kru%C5%A1evca.svg/220px-Grb_Grada_Kru%C5%A1evca.svg.png)
Znamenje na amblemu grada Kruševca čuva uspomenu na nekadašnji vladarski simbol i insigniju, i predstavlja njegovu srednjovekovnu prošlost i bogato nasleđe.
Amblem (grb) grada Kruševca predstavlja štit sa kulom, koja svojim gornjim delom prerasta okvire štita. U srednjem delu amblema nalazi se brana u čijem se gornjem delu nalazi ratnička kaciga.
Kontura amblema izrađena je u obliku štita sa uskom zlatnom kajmom koji se prekida u središnjem, gornjem delu gde su smešteni obrisi kule. Zupci kule nadvisuju okvir štita.
U srednjem delu amblema, na samom štitu, nalazi se veliki pehar u kome je smeštena likovna predstava viteške kacige sa volujskim rogovima. Upareni rogovi u obliku polumeseca izlaze van okvira tačkaste kružnice koja opisuje kružni štit iza kacige.
U desnom i levom nižem uglu štita, u delu postolja pehara, ispisana je 1371. godina.
Štit je heraldički simbol i nezaobilazni deo svakog grba. Osnova amblema Kruševca je modifikovan srednjovekovni beli (srebrni) štit engleskog tipa oivičen uskom zlatnom kajmom.
Jake linije štita i zupci kule simbolizuju otpor i odbranu u borbi, a kula na vrhu štita kao simbol postojanosti i čvrstine koju su vladari i žitelji ovog kraja iskazivali kroz istoriju prikazuje postojanje gradskih zidina.
Simetrični obrisi stilizovanog srednjevekovnog pehara sa naglašenim postoljem nisu heraldički uobičajeno obeležje. Na amblemu grada, ovo znamenje predstavlja ravnotežu (mir) i bogatstvo sa darovima koje mir donosi. U isto vreme, pehar je i simbol poletnih beseda, zdravica i zakletve vitezova na čuvenoj kneževoj večeri uoči Kosovskog boja. Piti darovano vino iz ovog pehara čast je koju imaju samo vitezovi grada Kruševca.
Šlem i rogovi priznata su heraldička obeležja, a likovna predstava riterskog šlema sa volujskim rogovima na amblemu preuzeta je sa grba kneza Lazara Hrebeljanovića (oko 1329-1389), osnivača srednjovekovnog grada.
Šlem (kaciga) je bio omiljeni deo grba srpske vlastele i vladara srednjovekovne Srbije. Kaciga kneza Lazara karakteristična je baš po tim prostim, uparenim i zaoštrenim rogovima u obliku polumeseca. Autentična kaciga sačuvana je u kamenoj plastici parapeta spoljnog južnog zida priprate crkve Vavedenje Bogorodice u Hilandaru koju je knez Lazar 1380. godine dogradio.
Ista kamena kompozicija ugrađena je i na spoljnom južnom zidu priprate crkve Svetog Stefana (”Lazarice”) u Lazarevom gradu prilikom njene rekonstrukcije od 1904. do 1908. godine. Ovde je u kresti šlema prisutan Bogorodičin i Hristov cvet - ljiljan a u podnožju šlema dvoredi lisnati vratnik.
Teška viteška kaciga turnirskog tipa sa volujskim rogovima prisutna je i na pečatima i metalnoj dugmadi autentične odore kneza Lazara a kasnije, za vreme vladavine Despota Stefana Lazarevića (1377-1427) na njegovom grbu, novcu i pozlaćenom prstenju.
Danas je boja amblema bordo-crvena, koja sugeriše vladarsku odeću, ali i bitke na Kosovu, sa elementima boje božura, ali se uporedo s ovom verzijom koriste i verziju amblema u zlatnoj boji. Skupština opštine Kruševac donela je 28.12.1995. godine novu Odluku o amblemu i pečatu opštine Kruševac i njihovoj upotrebi, kojom je u odnosu na prethodnu odluku iz 1965. godine uneta samo dopuna opisa amblema. Boja amblema je zlatna na bordocrvenoj podlozi. Tada su definisane i dimenzije amblema: 42,50 h 50,25 cm.