Demografija Švedske

Broj stanovnika Švedske od 1961. do 2003. godine (u hiljadama)

Etnosi uredi

Pored Šveđana, Švedski Finci su najbrojnija nacionalna manjina koja u broju od 50.000 nastanjuje Švedsko-Finsku granicu, ima i 450.000 građana koji su prva i druga generacija useljenih etničkih Finaca. Takođe, krajnji sever je naseljen Laponcima ili Samima (termin Laponci (Lapps) smatra se pežorativnim za ovu etničku zajednicu).

Jezik uredi

Švedski jezik potpuno dominira. Finski jezik je totalno suzbijen 60-ih godina HH veka. 1999. godine Švedska je priznala 5 manjinskih jezika: laponski, mejankieli (meänkieli), standardni finski jezik, romski i jidiš. Ovi jezici su zvanični u pojedinim opštinama i regijama u Švedskoj.

Useljenici uredi

13,3% stanovnika Švedske su stranci. Imigracija je značajno porasla u Drugom svetskom ratu, kada je 70.000 dece evakuisano iz Finske od kojih je 15.000 ostalo posle rata. Do 1973. godine dominira useljenje radne snage, sa najvećim intenzitetom u kasnim 60-im. Najbrojnije grupe useljenika su iz Finske i bivše Jugoslavije među kojima ima i ratnih izbeglica.

Poreklo Stranci po zemlji rođenja
Finska 186.600
Srbija i Crna Gora 74.600
Irak 70.000
Bosna i Hercegovina 54.500
Iran 54.000
Norveška 45.000
Poljska 43.500
Danska 41.700
Nemačka 40.800
Turska 35.000
Čile 27.700
Liban 21.100
Velika Britanija 16.800
Tajland 16.300
Sirija 16.200
SAD 15.300
Somalija 15.300
Mađarska 13.700
Indija 12.900
Rumunija 12.500
Vijetnam 12.000
Kina 11.900
Etiopija 11.200
Grčka 10.800
Ostatak Skandinavije 277.100
Zapadna Evropa 106.400
Istočna Evropa 326.100
Bivši Sovjetski Savez 37.800
Bliski istok 223.700
Ostatak Azije 91.700
Sub-saharska Afrika 51.000
Severna Amerika 26.500
Južna Amerika 55.500
Okeanija 3.500
Ukupno stranaca 1.199.300
podaci iz decembra 2004. godine

Religija uredi

Većina (78%) pripada Švedskoj crkvi koja je odvojena od države 2000. godine. Druge hrišćanske denominacije uključuju rimokatoličku, pravoslavnu i baptističku kao i druge hrišćanske evangelističke crkve. Neko od Laponaca su animisti. Usled useljenja porastao je udeo i muslimana. Pretpostavlja se da je samo 5% stanovništva religiozno.

Statistika uredi

  • Stanovništvo: 8.875.053 (procena jul 2001)
  • Stopa rasta stanovništva: 0,02% (2001. procena)
  • Rast stanovništva: prosečno 1 osoba/15 minuta
  • stopa nataliteta: 9.91 rođenja/1.000 stanovnika (2001)
  • stopa mortaliteta: 10.61 smrti/1.000 stanovnika (2001)
  • Neto stopa migracije: 0.91 migranata/1.000 stanovnika (2001)
  • Stopa ukupnog fertilteta: 1.53 rođene dece/ženi (2001. procena)
  • Stopa smrtnosti odojčadi: 3.47 smrti/1.000 živorođenih (2001. procena)
  • Očekivano trajanje života na rođenju: 79.71 godina
    • Muškarci: 77.07 godina
    • Žene: 82.5 godina (2001. procena)

Starosna struktura uredi

  • 0-14 godina: 18,19% (muškarci 828.308; žene 786.353)
  • 15-64 godina: 64,53% (muškarci 2.911.949; žene 2.814.730)
  • 65 godina i više: 17,28% (muškarci 649.296; žene 884.417) (2001. procena)

Stopa ukupnog fertiliteta uredi

  • 1950. god. 2,32 rođene dece po ženi
  • 1980. god. 1,68 rođene deci po ženi
Godina Stopa ukupnog fertiliteta
1989 1,70
1990 1,90
1991 1,90
1992 1,90
1993 1,90
1994 2,04
1995 2,00
1996 1,97
1997 1,70
1998 1,76
1999 1,83
2000 1,53
2001 1,53
2002 1,54
2003 1,54
2004 1,66
2005 1,66
2006 1,66

Polna struktura uredi

  • na rođenju: 1.06 muškaraca/žena
  • ispod 15 godina: 1.05 muškaraca/žena
  • 15-64 godina: 1.03 muškaraca/žena
  • 65 godina i više: 0.73 muškaraca/žena
  • Ukupno stanovništvo: 0.98 muškaraca/žena (2001. procena)

Pismenost uredi

  • Ukupno stanovništvo: 99% (1979. procena.)

Spoljašnje veze uredi