Dejvid Randolf „Dejv” Skot (engl. David Randolph "Dave" Scott; San Antonio, 6. jun 1932) bivši je američki pilot, vazduhoplovni inženjer, astronaut; sedmi čovek na Mesecu. Izabran je za astronauta 1963. godine. Smrću Džona Janga januara 2018. postao je poslednji živi komandant lunarne misije.

Dejvid Skot
Skot kao astronaut NASA
Lični podaci
Puno imeDejvid Randolf Skot
Datum rođenja(1932-06-06)6. jun 1932.(91 god.)
Mesto rođenjaSan Antonio, Teksas, SAD,
DržavljanstvoSAD
NacionalnostAmerikanac
ObrazovanjeAVA(BS, 1954)
MIT(MS, 1962; EAA, 1962)
Zanimanjeastronaut
opitni pilot
vazduhoplovni inženjer
Karijera
TipAstronaut NASA
Statuspenzionisan
Čin Pukovnik(ARV)
Vreme u svemiru22 dana 18 sati 53 minuta
Svemirske šetnje5 (20 sati 35 minuta)
SelekcijaNasina grupa 3 iz 1963.
MisijeDžemini 8, Apolo 9, Apolo 15
Logo misija
Penzionisanje30. oktobar 1977. god.; pre 46 godina (1977-10-30)
Odlikovanja

Dejvid Skot rođen je u Randolf Fildu, blizu San Antonija, u bazi po kojoj nosi svoje srednje ime. U detinjstvu je proveo tri godine na Filipinima. Pre nego što je izabran za astronauta, leteo je kao borbeni i test pilot u Američkom ratnom vazduhoplovstvu. Službovao je u Holandiji tokom Hladnog rata. Po povratku iz Holandije i završenih master studija, dobio je naređenje da se javi kao profesor u Vazduhoplovnu akademiju SAD. Međutim, nije mu se dopala ta ideja, budući da je želeo da postane probni pilot. Otišao je u Pentagon i pronašao pukovnika koji je imao razumevanja za njegov slučaj, te je Skot prekomandovan i pohađao je kurs za probnog pilota u vazduhoplovnoj bazi Edvards, Kalifornija, koji uspešno završava i u tom svojstvu biva izabran za astronauta od strane NASA. Završio je i kurs sa astronautskim kurikulumom. Prvi je astronaut iz svoje selekcije koji je leteo u svemir.

Misija Džemini 8, na kojoj je Skot leteo sa svojim komandantom na tom letu, Nilom Armstrongom, zamišljena je kao trodnevna misija na kojoj je Skot trebalo da postane drugi Amerikanac u otvorenom svemiru, nakon Džeminija 4 i Eda Vajta. U svemirske almanahe je upisana i kao prva misija tokom koje je izvršeno spajanje dve letelice u letu, ali i misija koja je predstavljala prvu urgentnu situaciju u svemiru, kada je došlo do tehničkog kvara na Džemini letelici. Zahvaljujući smirenosti komandnog pilota Armstronga izbegnuta je tragedija, ali je misija momentalno prekinuta. Astronauti su se vratili na Zemlju i Skot je ostao uskraćen za svoju svemirsku šetnju.

Još dva puta je Skot leteo u svemir. Drugi put na misiji Apolo 9, na kojoj je bio pilot komandnog modula i izveo prvi svoj izlazak u otvoreni svemir. Dve godine kasnije, bio je komandant misije Apolo 15, tokom koje je postao sedmi čovek na Mesecu i jedan od 24 čoveka koji su putovali na Mesec. On i Džim Irvin, pilot lunarnog modula, postali su i prvi ljudi koji su upravljali lunarnim roverom. Tokom boravka na Mesecu, obavili su značajna istraživanja Mesečevog tla i izveli značajne naučne eksperimente, a takođe su ostavili i figuricu Pali astronaut u znak sećanja na kolege koji su položili svoje živote u ime osvajanja kosmičkih prostranstava. Skot je u svemiru proveo 22 dana. Penzionisao se u martu 1975. godine sa činom pukovnika, dok je NASA-u napustio oktobra 1977. u ulozi direktora Letačko-opitnog centra Drajden, koji danas nosi ime po Nilu Armstrongu, kolegi sa Džeminija 8. U svojoj karijeri astronauta, obavljao je i dužnost rezervnog komandanta misije Apolo 12.[1]

Tokom karijere je zabeležio više od 5.600 časova leta.

Srednju školu je završio u Vašingtonu 1949. godine. Bio je uspešan plivač. Godinu dana je pohađao Univerzitet Mičigen, da bi potom bio primljen na Vojnu akademiju SAD. Diplomirao je vojne nauke kao peti u klasi 1954. godine. Magistrirao je na MIT-u iz oblasti vazduhoplovne tehnike i astronautike, a stekao je i diplomu inženjera iz ovih oblasti u istoj instituciji, 1962. godine. Skot je u mladosti bio član Mladih izviđača SAD i imao je drugi čin po redu, Life Scout.[2] Dvaput se ženio, i ima dvoje dece iz prvog braka.

Nakon penzionisanja bio je čelnik svoje kompanije, Scott Science and Technology, Inc. Bio je aktivan na televiziji, a sarađivao je i sa bivšim sovjetskim kosmonautom, Aleksejem Leonovim, sa kojim je napisao knjigu o poduhvatima američkog i sovjetskog kosmičkog programa. Član je nekoliko kuća slavnih i nosilac brojnih društvenih priznanja, civilnih i vojnih odlikovanja.

Eksperiment sa perom i čekićem uredi

Dejvid Skot na Mesecu obavlja eksperiment sa perom i čekićem

Jedan od najpoznatijih eksperimenata obavljenih na ovom letu jeste eksperiment koji je Dejvid Skot izveo sa perom i čekićem, koje je spustio u isto vreme i u isto vreme su dodirnuli Mesečevo tle.

Incident sa poštanskim markicama uredi

 
Primerak poštanske markice sa Apola 15

Nakon misije Apolo 15, došlo se do saznanja da su astronauti neovlašćeno nosili sa sobom na Mesec 398 komemorativnih poštanskih markica. Od ukupnog broja, njih 100 je prodato jednom nemačkom trgovcu. Prihodi od prodaje trebalo je da odu u fond za decu posade leta. Mada nije reč ni o čemu nezakonitom, i iako je NASA ranije umela da zažmuri na jedno oko kod ovakvih slučajeva, ovoga puta je reakcija bila stroga — niti jedan od astronauta sa Apola 15 nije ponovo poleteo u svemir. Džim Irvin je ranije isplanirao povlačenje, ali su Skot i Al Vorden premešteni na druge poslove.[3]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ „David Scott bio”. NASA. Arhivirano iz originala 10. 1. 2017. g. Pristupljeno 27. 2. 2018. 
  2. ^ „Astronauts and the BSA” (PDF). Boy Scouts of America. Arhivirano iz originala (PDF) 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 20. 12. 2018. 
  3. ^ Slayton, Deke (1995). Deke!. ISBN 978-0-312-85918-3. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi