Dimitrije Nikolić
Dimitrije Nikolić (ubijen 29. maja[b]/11. juna 1903), srpski oficir, ubijen od zaverenika tokom Majskog prevrata.[1][2][3]
Dimitrije Nikolić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum smrti | 11. jun 1903.[a] |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Vojna karijera | |
Vojska | Srpska vojska |
Čin | pukovnik |
Učešće u ratovima | Srpsko-turski ratovi (1876—1878) Majski prevrat |
Vojna služba
urediSrpsko-turski ratovi (1876-1878)
urediDimitrije Nikolić učestvovao je u Prvom srpsko-turskom ratu kao artiljerijski potporučnik. U kratkotrajnoj ofanzivi srpske vojske prema Novom Pazaru komandovao je jednom brdskom polubaterijom od dva topa, koja je 24. juna[v] 1876. učestvovala u zauzimanju turske karaule Zmijaka kod sela Borje, na prilazima Novom Pazaru.[4]
Majski prevrat
urediPočetkom 1903. pukovnik Dimitrije Nikolić postavljen je od kralja Aleksandra Obrenovića za komandanta (divizijara) Dunavske divizije, čije je sedište bilo u Beogradu. Zaverenici koji su 26.maja 1903.[g] isplanirali Majski prevrat i zbacivanje dinastije Obrenović, odlučili su se da istovremeno preduprede svaki otpor kraljevih pristalica: tako su u noći prevrata (29. maja 1903)[d] pojedina odeljenja zaverenika, istovremeno sa napadom na dvor (oko 2 časa ujutro), upućena da zauzmu poštu, telegraf, upravu grada i opkole stanove ministra predsednika, ministra vojnog, ministra unutrašnjih poslova i komandanta Dunavske divizije. Pošto je pukovnik Nikolić bio poznat među srpskim oficirima kao lično hrabar i odan kralju Aleksandru, i uz to zapovednik najveće vojne jedinice stacionirane u Beogradu, zaverenici, koje su većinom činili oficiri bez trupa, smatrali su ga naročito opasnim.[5]
Dok je dvor zauzet po planu, a ministri Dimitrije Cincar Marković i Milovan Pavlović ubijeni bez otpora, dok je Velimir Todorović teško ranjen, pukovnik Nikolić uspeo je da pobegne iz svoje opkoljene kuće i odjuri na Banjicu, gde je podigao na oružje osmi puk. Tu mu se telefonom javio novi divizijar, postavljen od zaverenika, i naredio mu da položi oružje, pošto su kralj i kraljica već mrtvi. Nikolić je odbio da se pokori, pa su zaverenici uputili na Banjicu potpukovnika Ljubomira Milića, jednog od brigadira Dunavske divizije, sa još dvojicom mlađih oficira. Stigavši u kasarnu na Banjici, zaverenici su zatekli pukovnika Nikolića i ceo puk postrojen pod oružjem: Nikolić je naredio potpukovniku Miliću da priđe sam, ali su zaverenici otvorili vatru iz revolvera, našta su Nikolić i četvorica njegovih podoficira odgovorili vatrom. U razmeni vatre pogođeni su dvojica zaverenika i pukovnik Nikolić, ali je potpukovnik Milić, koji je bio komandant jedne od brigada u Dunavskoj diviziji i od ranije poznat vojnicima, uspeo da ih umiri i ubedi da se pokore novim vlastima, pošto je kralj već mrtav.[1][6][7][8] Tako je sa malim gubicima savladan jedini oružani otpor Majskom prevratu, a pukovnik Dimitrije Nikolić pao je kao poslednji verni oficir dinastije Obrenović.[9]
Smrtno ranjeni pukovnik Nikolić umro je sutradan u Vojnoj bolnici u Beogradu. Od dvojice pogođenih zaverenika, jedan je umro na mestu, a drugi sutradan u vojnoj bolnici.[1]
Nasleđe
urediU seriji Kraj dinastije Obrenović iz 1995, ulogu Dimitrija Nikolića veoma upečatljivo je odigrao Danilo Lazović.
Napomene
uredi- ^ Po Gregorijanskom kalendaru.
- ^ Po Julijanskom kalendaru, koji se u to vreme koristio u Srbiji.
- ^ Po Julijanskom kalendaru, koji se u to vreme koristio u Srbiji.
- ^ Po Julijanskom kalendaru, koji se u to vreme koristio u Srbiji.
- ^ Po Julijanskom kalendaru, koji se u to vreme koristio u Srbiji.
Izvori
uredi- ^ a b v Živanović, Živan (1925). POLITIČKA ISTORIJA SRBIJE u drugoj polovini devetnaestog veka, KNjIGA ČETVRTA druga polovina vladavine kralja Aleksandra I do ugašenja dinastije Obrenovića 1897-1903. Beograd: Geca Kon. str. 340—341.
- ^ „Turisticka Agencija SOKOINFO”. SOKOBANJA | SOKO BANJA | Zvanični Informativni centar | Sokoinfo (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-04-17.
- ^ Pejović, Branko. „Neplanirano uz zaverenike u Majskom prevratu”. Politika Online. Pristupljeno 2023-04-17.
- ^ Petrović 1955, str. 63.
- ^ Slobodan Jovanović, Vlada Aleksandra Obrenovića, druga knjiga, Beograd (1931), str. 353.
- ^ Kovačević, Predrag (2019-08-01). „Užičanin neplanirano uz zaverenike u majskom prevratu”. Užičanstveno (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-04-17.
- ^ „Ljubomir Vulović”. Srpska enciklopedija (na jeziku: srpski). 2017-10-26. Pristupljeno 2023-04-17.
- ^ „Plotun u svog kralja”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-04-17.
- ^ Slobodan Jovanović, Vlada Aleksandra Obrenovića, druga knjiga, Beograd (1931), str. 358.
Literatura
uredi- Petrović, Mita (1955). Ratne beleške sa Javora i Toplice 1876, 1877. i 1878. Sveska 1, Događaji sa Javora 1876. Čačak: Narodni muzej.