Dinoša je naselje u opštini Tuzi u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 520 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 785 stanovnika). Ovo naselje pripada istorijskoj oblasti Malesije, a nastalo je na izlasku planinskog (kanjonskog) doline rijeke Cijevne, prema Zetskoj ravnici. Atar naselja je gotovo podjednako i brdski i ravničarski, a zahvata površinu od 420 hektara, tj. 4,2 km².

Dinoša
Panorama Dinoša
Administrativni podaci
DržavaCrna Gora
OpštinaTuzi
Stanovništvo
 — (2011)520
Geografske karakteristike
Koordinate42° 25′ 04″ S; 19° 20′ 12″ I / 42.417833° S; 19.336666° I / 42.417833; 19.336666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Dinoša na karti Crne Gore
Dinoša
Dinoša
Dinoša na karti Crne Gore
Ostali podaci
Pozivni broj020
Registarska oznakaPG

Istorija uredi

Stari vijek uredi

Dinoša je kao naselje postojala još u antičkom periodu, o čemu svjedoči citadela na platou omanjeg brda Ćuteza. Na prostoru ovog objekta su sačuvani bedemi rađeni od krupnijih kvadara, u helenističkom opusu. U rimskom periodu, Dinoša je bila vezana za antički grad Duklju, pored ostalog i dobro očuvanim ostacima vodovoda, kojim se ona snadbijevala vodom (izvorište i kolektor vodovoda konstatovani su u ovom mjestu, na obali rijeke Cijevne).[1]

Srednji vijek uredi

U srednjm vijeku Dinoša je znatno razvijeno naselje, o čemu svjedoči povelja kralja Milutina iz 1314. godine. Povezivala je dobar dio Malesije sa trgom Podgorica, Spužom i Onogoštom (Nikšićem). U sklopu sadašnjeg groblja u naselju, nalaze se temelji (ostaci crkve) Sv. Arhangela Mihaila. Naselje je posjedovalo svoje planine u oblastima Koštice, Rikavca i Širokara. Vremenom su formirane komunice (u brdskom i ravničarskom dijelu) a korišćene su s jeseni i proljeća. Ljeti, uz uobičajenu naknadu, stoku su davali na izdržavanje stočarima iz predjela današnjih Kuča i Zatrijepča.

Osmanska vlast uredi

Za vrijeme osmanske vlasti, Dinoša je jedno od središta i za islamizaciju doseljavanog stanovništva, sa jednom od najstarijih džamija u okolini Podgorice. Iz nje su se islamizirani Malisori selili prema Nikšiću, Spužu i Podgorici. Na brdu Planici se nalaze ostaci tvrđave iz turskog perioda. Stanovništvo Dinoše je pretežno islamizirano (prema podacima iz 1941. godine, u naselju je živjelo 69 rimokatolika i 308 muslimana).

Demografija uredi

U naselju Dinoša živi 368 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,4 godina (35,9 kod muškaraca i 34,9 kod žena). U naselju ima 107 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,86.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Albancima (prema popisu iz 2003. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 272
1953. 377
1961. 457
1971. 575
1981. 669
1991. 785 570
2003. 963 520
Etnički sastav prema popisu iz 2003.[3]
Albanci
  
497 95,57%
Crnogorci
  
7 1,34%
Bošnjaci
  
7 1,34%
Muslimani
  
2 0,38%
Srbi
  
1 0,19%
nepoznato
  
6 1,15%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Drevna utvrda iznad Dinoše: Otkriće o kome se ćutalo tri decenije - Vijesti.me
  2. ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176. 
  3. ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0. 
  4. ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi