Donji Stupanj je naselje u Srbiji u opštini Aleksandrovac u Rasinskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1068 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1243 stanovnika).

Donji Stupanj
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugRasinski
OpštinaAleksandrovac
Stanovništvo
 — 2011.1068
Geografske karakteristike
Koordinate43° 29′ 28″ S; 21° 11′ 18″ I / 43.491166° S; 21.188333° I / 43.491166; 21.188333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina333 m
Donji Stupanj na karti Srbije
Donji Stupanj
Donji Stupanj
Donji Stupanj na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj037
Registarska oznakaAC

Demografija uredi

U naselju Donji Stupanj živi 881 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,5 godina (42,3 kod muškaraca i 46,6 kod žena). U naselju ima 285 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,75.

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednjih pet popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Položaj sela uredi

Kuće su razasute po plećatim kosama, grupisane prema srodničkim vezama njenih vlasnika. Nadmorska visina sela iznosi oko 333 m.

Zemlje i šume uredi

U poljoprivrednom pogledu, u Donjem Stupnju se izdvajaju dva dela; pobrđe pod voćnjacima i šumom i ravan – pored reke, mahom zasejana kukuruzom, detelinom i povrćem: Široko Polje, Bostanište, Stubline, Popova Šapka, Popov Do, Popova Kapa, Nerezina, Ornica i Vodice. Padine kose, koje su mahom pod voćem, nose nazive: Dubrava – danas vinogradi, Pršenik, Sokolovac, Poljana i Osoje (šume). Donji Stupanj je imao prostranu utrinu, po kojoj je napasana seoska stoka sve do 1937. godine. Tada je utrina izdeljena na parcele po odraslim muškim glavama i pretvorena u njive – Parlozi, Nerezina, Ornica, Jasenje, Stublina, Bostanište, Dolina i Osoje.

Vode uredi

U Donjem Stupnju se često javljaju manji izvori po usecima potočića, od kojih je najznačajniji Velika Česma. Kroz selo protiče reka Pepeljuša, koja je pritoka Zapadne Morave.

Privreda uredi

U selu je najviše razvijena poljoprivredna proizvodnja, a takođe ima drvne i metaloprerađivačke industrije.

Obrazovanje uredi

U selu postoji osnovna škola do četvrtog razreda Ivo Lola Ribar, koja se ranije nazivala Milovan Glišić.

Sport uredi

U selu postoji fudbalski klub FK Rubin, a takođe postoji fudbalski teren, kao i teren za mali fudbal, tenis, odbojku i košarku.

Kultura i etnički sastav uredi

Ovo naselje je skoro u potpunosti naseljeno Srbima. Stanovništvo je pravoslavne veroispovesti, i selo pripada kruševačkoj eparhiji, odnosno Veliko-Vrbničkoj crkvenoj opštini. U selu postoji pravoslavna crkva svetom Andreju Prvozvanom, koja je u izgradnji. Na tromeđi sela Laćisled, Mrmoš I Donji Stupanj, ušuškan je u predivnom prirodnom ambijentu manastir Manastirak. Pored manastira se nalazi grob majke Miloša Obilića, a takođe po predanju u blizini se nalaze ruševine srednje vekovnog grada Miloša Obilića.


Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.520
1953. 1.622
1961. 1.589
1971. 1.414
1981. 1.344
1991. 1.243 1.172
2002. 1.068 1.138
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
1.060 99,25%
Crnogorci
  
1 0,09%
Makedonci
  
1 0,09%
nepoznato
  
5 0,46%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi