Donji zubni živac

Donji zubni živac (lat. nervus alveolaris inferior) je najjača završna grana donjoviličnog nerva, koja se odvaja od njegove zadnje završne grane. Spada u grupu mešovitih nerava, jer sadrži i motorna i senzitivna nervna vlakna. Njegov motorni deo oživčava prednji trbuh digastričnog i milohioidni mišić, dok senzitivni deo oživčava zube i desni donje vilice, donju usnu i kožu brade.[1][2]

Donjovilični živac
Donjovilični živac

Donji zubni živac se prostire od grane donjoviličnog živca koso naniže i upolje kroz infratemporalnu jamu, i to prvo između unutrašnjeg i spoljašnjeg krilastog mišića i potom između unutrašnjeg krilastog mišića i grane donje vilice. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se stabla jezičnog živca i donje zubne arterije. Oko sredine unutrašnje strane grane donje vilice živac prolazi kroz otvor mandibule (lat. foramen mandibulae) i ulazi u istomeni kanal (lat. canalis mandibulae). Nakon toga, on se prostire kroz kanal sve do bradnog otvora gde se deli u svoje završne grane.[3]

Bočne grane uredi

Pre ulaska u vilični kanal, od donjeg zubnog živca se odvaja njegova motorna grana - milohioidni živac (lat. nervus mylohyoideus). On silazi niz milohioidni koštani žleb i oživčava milohioidni i prednji trbuh digastričnog mišića. Osim toga, tokom prolaska kroz kanal od donjeg zubnog živca se odvajaju grane za donje zube (lat. rami dentales inferiores). Ove grane se spajaju međusobno i sa istoimenim granama sekutićnog živca i tako obrazuju donji zubni splet (lat. plexus dentalis inferior). On je smešten u telu donje vilice i iz njega se izdvajaju grane za inervaciju donjih zuba, zubnih čašica (alveola), tkiva donje vilice i grane za desni mandibule (lat. rami gingivales inferiores).

Završne grane uredi

Završe grane donjeg zubnog živca su: bradni i sekutićni živac. Bradni živac (lat. nervus mentalis) prolazi kroz istoimeni kanal i izlazi kroz bradni otvor. On inerviše kožu brade i donje usne, sluzokožu donje usne i spoljašnju stranu desni donje vilice. Sekutićni živac (lat. nervus incisivus) se prostire kroz sekutićni kanal i dolazi do središnje linije donje vilice. On daje grane, koje izgrađuju prednji deo donjeg zubnog spleta.

Izvori uredi

  1. ^ Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
  2. ^ Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 
  3. ^ Susan Standring, ur. (2009) [1858]. Gray's anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice, Expert Consult. illustrated by Richard E. M. Moore (40 izd.). Churchill Livingstone. ISBN 978-0-443-06684-9. 

Literatura uredi

  • Slavoljub V. Jovanović, Nadežda A. Jeličić (2000). Anatomija čoveka – glava i vrat. Beograd: Savremena administracija. ISBN 978-86-387-0604-4. 
  • Slavoljub V. Jovanović, Neva L. Lotrić (1987). Deskriptivna i topografska anatomija čoveka. Beograd, Zagreb: Naučna knjiga. 


Moždani živci
0 krajnji živac | I mirisni živci | II vidni živac | III živac pokretač oka | IV trohlearni živac | V trograni živac (oftalmični, gornjovilični, donjovilični živac) | VI živac odvodilac | VII živac lica | VIII tremno-pužni živac | IX jezično-ždrelni živac | X živac lutalac | XI pomoćni živac | XII podjezični živac