Drisa
Drisa (blr. Дрыса; rus. Дрисса; polj. Dryssa) reka je koja protiče kroz severni deo Vitepske oblasti u Republici Belorusiji, i desna je pritoka reke Zapadna Dvina (deo basena Baltičkog mora).
Drisa Дрыса; Дрисса | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 183 km |
Basen | 6.420 km2 |
Pr. protok | 40 m3⁄s |
Sliv | Zapadna Dvina → Baltičko more |
Vodotok | |
Izvor | jezero Drisa (Rasonski rejon) 55° 55′ 37″ N 29° 23′ 05″ E / 55.92694° S; 29.38472° I |
Ušće | Zapadna Dvina 55° 47′ 24″ N 27° 55′ 51″ E / 55.79000° S; 27.93083° I |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Belorusija |
Oblast | Vitepska oblast |
Naselja | Verhnjedvinsk |
Pritoke | Ušča, Svoljna, Nišča, Neščarda (reka) |
DRV | 01020000112199000000020 |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Karakteristike uredi
Reka Drisa ističe iz istoimenog jezera na krajnjem istoku Rasonskog rejona Vitepske oblasti, kod sela Perevoz na samoj granici sa Ruskom Federacijom. Od izvora dalje teče ka jugozapadu i zapadu i nakon 183 km toka uliva se u reku Zapadnu Dvinu kod grada Verhnjedvinska na području Gornjodvinskog rejona.
Slivno područje obuhvata teritoriju površine 6.420 km² (od čega je oko 1.500 km² na teritoriji Rusije). Protiče kroz brojna manja jezera koja čine ukupno 5% površine njenog basena. Najveći deo basena leži u Polackoj niziji. Prosečan protok u zoni ušća je oko 40 m³/s.
Priobalna ravnica Drise je jako zamočvarena, sa prosečnom širinom od 200 do 500 metara. Naplavna ravnica je širine između 100 i 500 metara.
Vidi još uredi
Reference uredi
Literatura uredi
- Республика Беларусь. Атлас охотника и рыболова: Витебская область / Редактор Г. Г. Науменко. — Мн.: РУП «Белкартография», — 72 с. — 10 000 экз. —.. 2010. ISBN 978-985-508-136-5.
- Природа Белоруссии: Популярная энциклопедия / Редкол.: И. П. Шамякин (гл. ред.) и др. — 2-е изд. — Мн.: БелСЭ им. П. Бровки, — 599 с. — 40 000 экз. —. 1989. ISBN 978-5-85700-001-4.
Spoljašnje veze uredi
- Индексный поиск по водоемам Беларуси - река Дрисса.
- Дрисса (река в Витебской обл.)[мртва веза] — статья из Большой советской энциклопедии