Дугорепа сова

Dugorepa sova ili uralska sova (lat. Strix uralensis) vrsta je ptica koja pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae). Dugorepa sova je na listi strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.[2]

Dugorepa sova
Strix uralensis
Strix uralensis
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Hordati (Chordata)
Klasa:
Ptice (Aves)
Red:
Sove (Strigiformes)
Porodica:
Tipične sove (Strigidae)
Rod:
Vrsta:
S. uralensis
Binomno ime
Strix uralensis
Pallas, 1771
Rasprostranjenje dugorepe sove u svetu
Dugorepa sova

Opis vrste

uredi

Kao i šumska sova, i uralska je bez perjanih uški s okruglim „licem”. Oči su sitne i crne. Spada ugrupu velikih sova, a u poređenju s ostalim vrstama ima znatno duži rep, pa se prema tome naziva još i dugorepa sova.[3]

Način života

uredi

Ishrana

uredi

Hrani se pretežno pticama veličine sojke, ali i glodarima, a ponekad i mladim zverima (lasica, mlada kuna).

Razmnožavanje

uredi

Uralska sova se gnezdi u dupljama drveta i u gnezdima dnevnih ptica grbljivica, ako prnađe neko napušteno ili se izbori za njega. Par uralskih sova godišnje podigne svega dva-tri mladunca.

Rasprostranjenost

uredi

Uralska sova se može sresti ponegde se po veoma starim, naročito četinarskim šumama. Ova vrsta koja je vezana za šumska staništa i po kojoj su poznate Vršačke planine u Srbiji. Kao i sve velike sove, i uralska sova je malobrojna, i u Srbiji nedovoljno istražena. I njoj, kao i šumskoj sovi su za gnežđenje potrebne duplje, kojih nema dovoljno. Od 2006. ova vrsta je počela da se gnezdi na Vršačkim planinama u kućicama koje su postavljene, pa je registrovano svega tri para, a smatra se da ih ima bar još toliko. Vršačke planine su, za sada, jedino mesto u Vojvodini gde se ova vrsta gnezdi, pa je samim tim zaštitni znak ovog područja. Populacija ove vrste prati se dugi niz godina i nastoji se da se poveća.[4]

Sistematika

uredi

Do sada je identifikovano i potvrđeno 10 ili 11 podvrsta dugorepe sove:[5]

  • Strix uralensis daurica, (Stegmann, 1929)
  • Strix uralensis davidi, (Sharpe, 1875)
  • Strix uralensis fuscescens, (Temminck & Schlegel, 1850)
  • Strix uralensis hondoensis, (Clark, 1907)
  • Strix uralensis japonica, (Clark, 1907)
  • Strix uralensis liturata, (Lindroth, 1788)
  • Strix uralensis macroura, (Wolf, 1810)
  • Strix uralensis yenisseensis, (Buturlín de 1915)
  • Strix uralensis momiyamae, (Taka-Tsukasa, 1931)
  • Strix uralensis nikolskii, (Buturlín, 1907)
  • Strix uralensis uralensis, (Pallas, 1771)

Galerija

uredi

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Strix uralensis. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
  2. ^ „Prilog I: Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 14. 07. 2010. g. Pristupljeno 14. 07. 2010. 
  3. ^ Daliborka Stanković (2009). „Sve Sove Srbije”. Politikin zabavnik. Arhivirano iz originala 10. 01. 2011. g. Pristupljeno 10. 8. 2010. 
  4. ^ Milivoj Vučanović. „Sove vršačkih planina”. Radio Beograd. Pristupljeno 10. 8. 2010. [mrtva veza]
  5. ^ „Strix uralensis”. Integrated Taxonomic Information System. Pristupljeno 6. 6. 2012. 

Spoljašnje veze

uredi