Дугорепа сова
Dugorepa sova ili uralska sova (lat. Strix uralensis) vrsta je ptica koja pripada redu sova (Strigiformes), porodici pravih sova (Strigidae). Dugorepa sova je na listi strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji.[2]
| Dugorepa sova Strix uralensis | |
|---|---|
| |
| Strix uralensis | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | Hordati (Chordata)
|
| Klasa: | Ptice (Aves)
|
| Red: | Sove (Strigiformes)
|
| Porodica: | Tipične sove (Strigidae)
|
| Rod: | |
| Vrsta: | S. uralensis
|
| Binomno ime | |
| Strix uralensis Pallas, 1771
| |
| |
| Rasprostranjenje dugorepe sove u svetu | |
Opis vrste uredi
Kao i šumska sova, i uralska je bez perjanih uški s okruglim „licem”. Oči su sitne i crne. Spada ugrupu velikih sova, a u poređenju s ostalim vrstama ima znatno duži rep, pa se prema tome naziva još i dugorepa sova.[3]
Način života uredi
Ishrana uredi
Hrani se pretežno pticama veličine sojke, ali i glodarima, a ponekad i mladim zverima (lasica, mlada kuna).
Razmnožavanje uredi
Uralska sova se gnezdi u dupljama drveta i u gnezdima dnevnih ptica grbljivica, ako prnađe neko napušteno ili se izbori za njega. Par uralskih sova godišnje podigne svega dva-tri mladunca.
Rasprostranjenost uredi
Uralska sova se može sresti ponegde se po veoma starim, naročito četinarskim šumama. Ova vrsta koja je vezana za šumska staništa i po kojoj su poznate Vršačke planine u Srbiji. Kao i sve velike sove, i uralska sova je malobrojna, i u Srbiji nedovoljno istražena. I njoj, kao i šumskoj sovi su za gnežđenje potrebne duplje, kojih nema dovoljno. Od 2006. ova vrsta je počela da se gnezdi na Vršačkim planinama u kućicama koje su postavljene, pa je registrovano svega tri para, a smatra se da ih ima bar još toliko. Vršačke planine su, za sada, jedino mesto u Vojvodini gde se ova vrsta gnezdi, pa je samim tim zaštitni znak ovog područja. Populacija ove vrste prati se dugi niz godina i nastoji se da se poveća.[4]
Sistematika uredi
Do sada je identifikovano i potvrđeno 10 ili 11 podvrsta dugorepe sove:[5]
- Strix uralensis daurica, (Stegmann, 1929)
- Strix uralensis davidi, (Sharpe, 1875)
- Strix uralensis fuscescens, (Temminck & Schlegel, 1850)
- Strix uralensis hondoensis, (Clark, 1907)
- Strix uralensis japonica, (Clark, 1907)
- Strix uralensis liturata, (Lindroth, 1788)
- Strix uralensis macroura, (Wolf, 1810)
- Strix uralensis yenisseensis, (Buturlín de 1915)
- Strix uralensis momiyamae, (Taka-Tsukasa, 1931)
- Strix uralensis nikolskii, (Buturlín, 1907)
- Strix uralensis uralensis, (Pallas, 1771)
Galerija uredi
-
-
Facijalni disk -
Jaje dugorepe sove -
Iz profila -
Mladunče -
Mladunče -
Strix uralensis, zoo vrt Norfok, Engleska
.JPG)
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Strix uralensis. Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. (jezik: engleski)
- ^ „Prilog I: Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 14. 07. 2010. g. Pristupljeno 14. 07. 2010.
- ^ Daliborka Stanković (2009). „Sve Sove Srbije”. Politikin zabavnik. Arhivirano iz originala 10. 01. 2011. g. Pristupljeno 10. 8. 2010.
- ^ Milivoj Vučanović. „Sove vršačkih planina”. Radio Beograd. Pristupljeno 10. 8. 2010.[mrtva veza]
- ^ „Strix uralensis”. Integrated Taxonomic Information System. Pristupljeno 6. 6. 2012.
Spoljašnje veze uredi
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Taksonomija na Vikivrstama- (jezik: engleski) BirdLife Species Factsheet. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016)
- (jezik: engleski) Dugorepa sova na sajtu avibase
