Evropski valutni mehanizam

Evropski valutni mehanizam (EVM) II je sistem koji je Evropska ekonomska zajednica uvela 1. januara 1999. paralelno sa uvođenjem jedinstvene valute, evra (koji je zamenio EVM 1 i njegovog prethodnika, EVJ) kao deo Evropskog monetarnog sistema (EMS), kako bi se smanjila promenljivost kursa i postigla monetarna stabilnost u Evropi.

  EVM II
  U EVM II ali bez obaveze uvođenja evra

Nakon usvajanja evra, politika se promenila na povezivanje valuta zemalja EU izvan evrozone sa evrom. Cilj je bio da se poboljša stabilnost tih valuta, kao i da se dobije mehanizam za ocenu potencijalnih članica evrozone. Od 2023. u EVM II programu učestvuju dve valute: danska kruna i bugarski lev.

Istorija EVM II uredi

EVM se zasniva na konceptu fiksnim odstupanjima od valutnog kursa, ali sa različitim promenama unutar tih odstupanja. Takođe je poznat i kao polu-vezani sistem. Pre uvođenja evra, valutni kurs je bio zasnovan na Evropskoj valutnoj jedinici (EVJ), obračunskoj jedinici, čija je vrednost određivana kao ponderisani prosek valuta učesnica.[1]

Tabela (poznata kao tabela pariteta) bilateralnih stopa izračunata je na osnovu ovih centralnih stopa izraženih u EVJ-ima, a valutna kolebanja su morala biti sadržana u granici od 2,25% na obe strane bilateralnih stopa (sa izuzetkom italijanske lire, španskog pezosa, portugalskog eskuda i funte sterlinga, za koje je bilo dozvoljeno da fluktuiraju ± 6%).[2] Odlučne intervencije i aranžmani zajma su zaštitili valute koje su učestvovale od većih kolebanja kursa.

Kancelar blagajne Ujedinjenog Kraljevstva Denis Hejli je navodno odlučio 1979. godine da se UK ne pridruži EVM-u zbog zabrinutosti da bi to koristilo nemačkoj ekonomiji sprečavanjem aprecijacije nemačke marke, na štetu ekonomija drugih država.[3] Ujedinjeno Kraljevstvo se pridružilo EVM-u oktobra 1990. godine, pod kancelarom Džonom Mejdžorom, potezom koji su u to vreme uglavnom podržavali poslovni krugovi i štampa,[4] ali je bio prisiljeno da napusti mehanizam dve godine kasnije nakon Crne srede.

Istorijski režim deviznog kursa za članice EU uredi

Tabela ispod daje potpuni sažetak usvajanja režima deviznog kursa za članice EU, pošto je Evropski monetarni sistem sa svojim mehanizmom deviznog kursa i s njim povezana nova zajednička valuta EVJ nastaje 13. marta 1979. Evro je zamenio EVJ sa paritetom 1:1 na tržištima deviznih kurseva, 1. januara 1999. godine. Između 1979. i 1999. godine, nemačka marka je funkcionisala kao de fakto referenca za EVJ, što znači da je postojala samo mala razlika između vezivanja valute za EBJ-u i vezivanja za nemačku marku.

Evrozona je osnovana od prvih 11 država članica 1. januara 1999. godine. Prvo širenje evrozone na Grčku dogodilo se 1. januara 2001., godinu dana pre nego što je evro fizički ušao u opticaj. Sledeća proširenja zone bila su sa državama koje su se pridružile EU 2004. godine, a zatim su se 1. januara pridružile evrozoni sledeé države: Slovenija (2007), Kipar (2008), Malta (2008), Slovačka (2009), Estonija (2011), Letonija (2014), Litvanija (2015) i Hrvatska (2023).

Izvori: EC convergence reports 1996-2014, Italian lira[mrtva veza], Spanish peseta, Portuguese escudo, Finnish markka, Greek drachma, UK pound

Sve nove članice EU koje su se pridružile bloku nakon potpisivanja Mastrihtskog ugovora 1992. godine, obavezne su da usvoje evro pod uslovima iz sporazuma o pristupanju.[5] Međutim, poslednji od pet kriterijuma ekonomske konvergencije, koji se moraju ispuniti da bi se kvalifikovali za usvajanje evra, jeste kriterijum stabilnosti kursa. Ovo zahteva da država bude član ERM-a najmanje dve godine, bez prisustva „ozbiljnih tenzija” sa valutnim kursom.[6]

Irska funta razbija paritet sa funtama sterlinga uredi

Da bi učestvovala u ERM-u, Irska je morala da razbije paritet irske funte sa funtom sterling 1979. godine, jer je funta sterling, koja nije bila valuta ERM-a, apresirala u odnosu na sve valute ERM-a ubrzo nakon pokretanja ERM-a. Nastavak pariteta između irske funte i funte sterlinga izveo bi irsku funtu izvan dogovorenog raspona. Da bi ispunila uslove za ERM, od irske vlade se zahtevalo prekidanja pariteta irske funte sa funtom sterling.[7]

Prisilno povlačenje britanske funte iz EVM-a uredi

Neki komentatori, nakon Normana Tebita, smatrali su ERM „mehanizmom večne recesije”, [8] nakon što je Velika Britanija pala u recesiju 1990. godine. Velika Britanija je potrošila preko 6 milijardi funti pokušavajuí da zadrži valutu u uskim granicama sa izveštajima koji su u to vreme široko primećivali da je pojedinačni profit kontroverznog mađarsko-američkog investitora Džordž Soros milijardu izjednačen sa preko 12 funti za svakog muškarca, ženu i dete u Britaniji, a Sorosa nazivajući „čovekom koji je slomio Banku Engleske”.[9][10][11]

Britansko članstvo u EVM-u takođe je okrivljeno za produženje recesije.[12] a izlazak Britanije iz EVM-a viđen je kao ekonomski neuspeh koji je značajno doprineo porazu konzervativne vlade Džona Mejdžora na opštim izborima maja 1997. godine, uprkos snažnom ekonomskom oporavku i značajnom padu nezaposlenosti, koji je vlada nadgledala posle Crne srede.[13]

Povećanje odstupanja uredi

Avgusta 1993. godine, odstupanje je pomereno na ±15% kako bi se prilagodila špekulacijama prema francuskom franku i drugim valutama.[14]

Istorija EVM II uredi

Dana 31. decembra 1998. godine, valutni kursevi evropske valutne jedinice (EVJ) [15] za zemlje evrozone su zamrznute, a vrednost evra, koji tada zamenjuje EVJ, je uspostavljen.

Godine 1999. EVM II je zamenio izvorni EVM.[16] Grčka i danska valuta bili su deo novog mehanizma, ali kada se Grčka pridružila evru 2001. godine, danska kruna je u to vreme ostala jedina učesnica. Valuta koja je u EVM II mehanizmu dozvoljeno je da fluktuira u rasponu od ±15% u odnosu na centralni kurs prema evru. U slučaju krune, Nacionalna banka Danske zadržava kurs unutar užeg raspona ±2,25% u odnosu na središnji kurs od 1 EUR = 7,46038 DKK .

Očekuje se da će zemlje EU koje nisu usvojile evro učestvovati najmanje dve godine u EVM II mehanizmu pre ulaska u evrozonu.[5][6]

Nove članice EU uredi

Dana 1. maja 2004. godine, deset nacionalnih centralnih banaka (NCB) novih zemalja članica postale su strane u sporazumu o centralnoj banci EVM II. Nacionalne valute bi trebale postati deo EVM II prema dogovorenim datumima.[17]

Estonska kruna, litvanski litas i slovenački tolar uključeni su u EVM II 28. juna 2004. godine; kiparska funta, letonski lat i malteška lira 2. maja 2005; slovačka kruna 28. novembra 2005. [18]

Sledeće države su se od tada pridružile evrozoni i stoga napustile EVM II mehanizam: Slovenija (1. januar 2007.), Kipar (1. januar 2008.), Malta (1. januar 2008.), Slovačka (1. januar 2009.), Estonija (1. januar 2011.), Letonija (1. januar 2014.) i Litvanija (1. januara 2015.).[19]

Dana 10. jula 2020. objavljeno je da će bugarski lev (koji se pridružio EU 1. januara 2007) i hrvatska kuna (koji su se pridružili EU 1. jula 2013) biti uključeni u EVM II.[20][21]

Od 2023. u ERM II učestvuju dvoje valute: danska kruna i bugarski lev . Valuta Švedske (švedska kruna), i tri najveće zemlje koje su se pridružile Evropskoj uniji 1. maja 2004. (poljski zlot, češka kruna i mađarska forinta) i Rumunije koja se pridružila 1. januara 2007. (rumunski lej), moraju se pridružiti u skladu sa uslovima važećih sporazuma o pristupanju.

Švedska je na referendumu glasala da ostane izvan mehanizma, uprkos očekivanju ECB da će se pridružiti, pošto Švedska nema takvu mogućnost kao Danska. Članice EU moraju se pridružiti ERM-u po kriterijima konvergencije sporazumom iz Mastrihta.[22]

Odstupanja deviznog kursa uredi

U teoriji, većini valuta je dozvoljeno da fluktuiraju čak 15% od svoje dodeljene vrednosti.[14] U praksi, međutim, valuta Danske odstupa vrlo malo.[23]

Datum pristupa [24][25] Država Valuta € 1 = Odstupanje Napomene
Nominalno Realno
1. januara 1999   Danska kruna 7.46038 2,25% <1% Danska kruna je ušla u EVM II 1999. godine, kada je kreiran evro. Pogledajte Dansku i evro za više informacija.
10. jula 2020   Bugarska lev 1.95583 15% TBD Bugarski lev je na valutnom odboru od 1997. godine po fiksnom kursu bugarskog leva prema Deutsche Marku. Pogledajte Bugarsku i euro za više informacija.

Istorijska referenca uredi

Bivši članovi EVM II su grčka drahma, slovenački tolar, kiparska funta, estonska kruna, malteška lira, slovačka kruna, litvanski litas letonski lat i hrvatska kuna.[19]

Razdoblje Država Valuta 1,00 = Odstupanje Napomene
Nominalno Realno
1 January 1999 – 16. januara 2000   Grčka drahma 353,109 [26] 15% Nepoznato
17 January 2000 – 31. decembra 2000 340,75 [27] Nepoznato
28 June 2004 – 31. decembra 2006   Slovenija tolar 239,64 [28] 15% 0,16% [29]
2 May 2005 – 7. decembra 2007   Kipar funta 0,585274 15% 2,1%
7 December 2007 – 31. decembra 2007 0%
2 May 2005 – 31. decembra 2007   Malta lira 0,4293 15% 0% Malteška lira je vezana za evro od ulaska u EVM II. Postoje samo dve iznimke: 2005-05-02 (stopa ECB: 1 EUR = 0,4288 MTL) i 2005-08-15 (stopa ECB: 1 EUR = 0,4292 MTL).
28 November 2005 – 16. marta 2007   Slovačka kruna 38,455 [30] [31] [32] 15% 12%
17 March 2007 – 27. maja 2008 35,4424 [33] [34] 12%
28 May 2008 – 31. decembra 2008 30,126 [35] 1,9%
28 June 2004 – 31. decembra 2010   Estonija  kruna 15,6466 15% 0% Estonska kruna bila je prikovana za nemačku marku od svog ponovnog uvođenja 20. juna 1992., a zatim i za evro. Popravljen je 13. jula 2010.
2 May 2005 – 31. decembra 2013   Letonija   lat 0,702804 15% 1% Letonija je imala sistem fiksnog kursa čija se sidra 1. januara 2005. prebacila sa SDR-a na euro.
28 June 2004 – 31. decembra 2014   Litvanija litas 3,4528 15% 0% Litvanski litas bio je vezan za američki dolar do 2. februara 2002., kada je prešao na evro.
10 jula 2020 - 31. decembra 2022   Hrvatska kuna 7.53450 15% 0%

Vidi još uredi

  • Kriterijumi konverzije evra
  • Spisak skraćenica povezanih sa krizom u evrozoni

Reference uredi

  1. ^ „European Currency Unit Definition from Financial Times Lexicon”. lexicon.ft.com. Arhivirano iz originala 31. 10. 2018. g. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  2. ^ „Economic and Monetary Union”. European Commission - European Commission. 
  3. ^ William Keegan: David Cameron's EU referendum raises spectre of Thatcher-era euroscepticism W. Keegan, International Business Times, 19 October 2015
  4. ^ John Major (1999). John Major: The Autobiography. Harper Collins. str. 163. 
  5. ^ a b „The problem with Europe is the euro”. The Guardian (na jeziku: engleski). 10. 8. 2016. ISSN 0261-3077. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  6. ^ a b „Radio Prague - Czech officials talk up euro adoption but target date still not on agenda”. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  7. ^ Irish Central Bank (proleće 2003). „The Irish Pound: From Origins to EMU” (PDF). IE. Pristupljeno 13. 7. 2020. 
  8. ^ Tebbit, Norman (10. 2. 2005). „An electoral curse yet to be lifted”. UK. Pristupljeno 30. 12. 2008. 
  9. ^ Slater, Robert (1996). Soros : the life, times & trading secrets of the world's greatest investor. Burr Ridge, Ill.: Irwin Professional Pub. str. 186. ISBN 0786303611. 
  10. ^ Constable, Nick (2003). This is gambling. London: Sanctuary. str. 46, 168. ISBN 1860744958. 
  11. ^ Slater, Robert (2009). Soros the world's most influential investor. New York: McGraw-Hill. ISBN 0071608451. 
  12. ^ Davis, Evan (15. 9. 2002). „Lessons learned on 'Black Wednesday'. BBC News. 
  13. ^ „1997: Labour landslide ends Tory rule”. BBC News. 15. 4. 2005. 
  14. ^ a b Sirtaine, Sophie; Skamnelos, Ilias (1. 1. 2007). Credit Growth in Emerging Europe: A Cause for Stability Concerns? (na jeziku: engleski). World Bank Publications. str. 30. 
  15. ^ „Council Regulation (EC) No 1103/97 of 17 June 1997 on certain provisions relating to the introduction of the euro”. Pristupljeno 25. 4. 2010. 
  16. ^ Bitzenis, Aristidis (23. 3. 2016). The Balkans: Foreign Direct Investment and EU Accession (na jeziku: engleski). Routledge. ISBN 9781317040651. 
  17. ^ „What is ERM II? - European Commission”. ec.europa.eu. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  18. ^ „European Central Bank”. European Central Bank. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  19. ^ a b „A timeline of the eurozone’s growth”. POLITICO (na jeziku: engleski). 31. 12. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  20. ^ „Communiqué on Bulgaria” (Saopštenje). 10. 7. 2020. 
  21. ^ „Communiqué on Croatia” (Saopštenje). 10. 7. 2020. 
  22. ^ „Sweden 'not ready' for euro”. BBC News. 22. 5. 2002. Pristupljeno 14. 12. 2011. 
  23. ^ Ryan (19. 5. 2016). „Danish Central Bank Stumbles with Its Currency Peg to the Euro”. Mises Institute. Pristupljeno 31. 12. 2016. 
  24. ^ „Foreign exchange operations”. European Central Bank. Pristupljeno 12. 7. 2020. 
  25. ^ [1]
  26. ^ „31 December 1998 – Euro central rates and intervention rates in ERM II”. European Central Bank. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  27. ^ „17 January 2000 – Euro central rates and intervention rates in ERM II”. European Central Bank. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  28. ^ „28 June 2004 – Euro central rates and compulsory intervention rates in ERM II”. European Central Bank. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  29. ^ „ECB historic exchange rates”. Ecb.eu. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  30. ^ „28 November 2005 – Euro central rates and compulsory intervention rates in ERM II”. European Central Bank. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  31. ^ „Slovak Koruna Included in the ERM II”. National Bank of Slovakia. 28. 11. 2005. Arhivirano iz originala 2. 10. 2006. g. Pristupljeno 17. 3. 2007. 
  32. ^ European Commission. „Exchange Rate Mechanism II (ERM II)”. Arhivirano iz originala 23. 4. 2007. g. Pristupljeno 17. 3. 2007. 
  33. ^ Radoslav Tomek and Meera Louis (17. 3. 2007). „Slovakia, EU Raise Koruna's Central Rate After Appreciation”. Bloomberg. Pristupljeno 17. 3. 2007. 
  34. ^ „Euro central rates and compulsory intervention rates in ERM II”. European Central Bank. 19. 3. 2007. Pristupljeno 26. 4. 2011. 
  35. ^ „Euro central rates and compulsory intervention rates in ERM II”. European Central Bank. 29. 5. 2008. Pristupljeno 26. 4. 2011. 

Spoljašnje veze uredi