Ekbatan (staropers. Haŋgmatana; grč. Ἀγβάτανα, Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim natpisima) antički je grad iz doba Medije i Persijskog carstva, danas Hamadan u modernom Iranu. Medijci su ga u doba Astijaga (Istuvegü) koristili kao glavni grad njihovog kraljevstva, dok ga 549. p. n. e. osvaja persijski vladar Kir Veliki i priključuje ga Persijskom carstvu[1]. Reč Ekbatan u doslovnom smislu znači „Mesto okupljanja“.

Istorija uredi

Medija uredi

 
Zlatni riton iz ahemenidskog razdoblja pronađen u Ekbatani, (Nacionalni muzej u Iranu)
 
Zlatni vrč pronađen u Ekbatanu, ahemenidski period, (Nacionalni muzej u Iranu)
 
Arheološko nalazište grada Ekbatana

Antički izvori govore kako je Ekbatan bio glavni grad Medije, a njenu gradnju pripisuju Dejoku (Daiukku prema klinastom pismu)[1], koji je oko grada dao izgraditi sedam koncentričnih gradskih zidina u različitim bojama.

U 5. veku p. n. e. grčki istoričar Herodot o Ekbatanu piše:

Medijci su sagradili grad Ekbatanu, sa jakim zidinama velikih dimenizija, koji su u krugovima opasavali grad. Nacrt palate je takav da svaki zid natkriva onaj prethodni pomoću grudobrana. Priroda okoline ima oblik blagog brežuljka što odgovara navedenom razmeštaju odbrane, no položaj je uglavnom produkt ljudskog umeća. Broj odbrambenih zidina je sedam, a unutar zadnjeg i najmanjeg nalazi se kraljevska palata i riznica. Spoljni opsadni zid bio je podjednakih dimenzija zidina u Atini. Na tom zidu grudobrani su bele boje, na sledećem crne, trećem crvene, četvrtom plave, petom narančaste; zidovi su farbani bojama. Zadnja dva grudobrana bila su srebrne, odnosno zlatne boje. Sve navedene fortifikacije građene su za Dejoka i za odbranu njegove palate.

[2]

Istoričar Polibije takođe opisuje veličanstvene fortifikacije 1300 metara dužine koje su opasavale kraljevu palatu no ne i grad, a Ekbatan naziva najbogatijim i najlepšim gradom sveta[1]. Danas se pretpostavlja kako su sedam navedenih zidina zapravo stepenasti zigurat.

Arheološka istraživanja Ekbatana i brda Hagmatana oskudevaju pronalascima iz medijskog doba, dok obiluju onim iz partijskog razdoblja. Takođe, Ekbatana se uopšte ne pominje u asirskim zapisima. Neki istoričari tvrde kako je Sagbita ili Sagbat iz asirskih zapisa raniji oblik naziva Ekbatana ili Hagmatana iz kasnijih grčkih i ahemenidskih izvora. Prema njihovim tvrdnjama, slovo „S“ postalo je slovom „H“ u mnogim iranskim jezicima. Sagbita iz asirskih zapisa bila je smeštena nedaleko od gradova Kishesim (Kar-Nergal) i Harhar (Kar-Šharukin)[3].

Ser Henri Ravlinson pokušao je dokazati kako postoji drugi i stariji grad Ekbatan u Medija Atropateni kod današnjeg mesta Takht-i-Suleiman, no zapisi na klinastom pismu govore kako je postojao samo jedan grad imena Ekbatan, a Takht-i-Suleiman se spominje kao Ganzak ili Gazaka u antičko doba.

Persijsko carstvo uredi

Ekbatan, koja se nalazio u podnožju planine Alvand, u vreme persijskih careva (od sredine 6. veka p. n. e.) iz dinastije Ahemenida postaje njihovom letnom rezidencijom[1]. Grad je nakon persijskog ustanka 550. p. n. e. osvojio Kir Veliki i priključio ga Persijskom carstvu. Vladar Artakserks II u Ekbatanu je dao izgraditi veliku terasu s brojnim stupovima[2].

Partijsko carstvo uredi

U doba vladavine Parta (3. vek p. n. e. - 3. veka) korišćena je kao jedan od glavnih gradova Partijskog carstva, uz Suzu i Ktesifon[4]. Iz partskog doba datiraju brojni pronalasci u okolinii grada. U Ekbatanu se nalazila jedna od partskih kovnica novca koja je kovala bronzani dram (antička kovanica i mera za težinu).

Ekbatan je pomenut i u Bibliji, u knjizi o Ezri.

Moderno doba uredi

Na području antičkog Ekbatana nalazi se moderni iranski grad Hamadan[5], koji prema popisu iz 2005. godine ima 550.284 stanovnika. Ekbatan u Iranu ne treba mešati s Ekbatanom (Hamath) u Siriji, gdje je prema Herodotu umro persijski vladar Kambiz II.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi