Жена данас (časopis)

Žena danas je jugoslovenski ženski časopis koji je izlazio od 1936. do 1981. godine. Pokrenut je kao feminističko glasilo, sa zadatkom da, paralelno sa idejama emancipacije žena, propagira antifašizam i pacifizam, odnosno komunizam.[1] Prvi broj časopisa izašao je oktobra 1936. godine.[2]

Žena danas
Časopis „Žena danas”, naslovna strana prvog broja iz oktobra 1936. godine
Tipčasopis
Format31 cm
VlasnikRadmila Dimitrijević
Urednikod 1936. Radmila Dimitrijević
Osnivanje1936. godine
Jeziksrpski
Ukidanje1981. godine

O časopisu uredi

Časopis Žena danas pokrenut na inicijativu Komunističke partije Jugoslavije u ilegali, a kao feminističko glasilo imao je zadatak da, pod maskom feminizma i paraleno sa idejama emancipacije žena propagira antifašizam i pacifizam, odnosno komunizam.[1] Od samog početka su ga uređivale komunistkinje, koje su tada bile članice Omladinske sekcije Ženskog pokreta[2]

Godine 1977. list Žena danas prestao je da izlazi kao časopis, a od 1977. izlazi kao petnaestodnevni dodatak u listu Borba[3] i kao takav je izlazio sve do 1981. godine.[2]

Podnaslovi uredi

  • Od broja 38/39 iz 1946. godine časopis izlazi sa podnaslovom Organ Antifašističkog fronta žena Jugoslavije[4]
  • Od broja 89 iz 1951. godine časopis izlazi sa podnaslovom Časopis Antifašističkog fronta žena Jugoslavije
  • Od broja 209/210 iz 1962. godine časopis izlazi sa podnaslovom Časopis za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
  • Od broja 259/260 iz 1966. godine časopis izlazi sa podnaslovom Časopis za društvena pitanja[5]

Pismo uredi

  • Od 1945. godine časopis izlazi sa tekstom na oba pisma, ćirilici i latinici.
  • Od broja 41/42 iz 1946. godine časopis izlazi u dva izdanja, ćiriličnom i latiničnom.
  • Od broja 88 iz 1951, iz „tehničkih razloga”, ukidaju se oba izdanja, a nastavlja ranije izdanje sa tekstovimana na ćirilici i latinici.[5]
  • Od broja 91 iz 1952. izlazi samo latinično izdanje.[4]

Prva serija (1936–1940) uredi

Prvi broj časopisa izašao je oktobra 1936. i redovno je izlazio do broja 30, iz oktobra 1940. godine. Vlasnica i urednica od prvog broja bila je Radmila Dimitrijević Poslednji predratni broj časopisa, br. 30 iz oktobra 1940. godine, zaplenila je policija[5] i zabranjeno je njegovo dalje izlaženje.[6]

Časopis Žena danas bio je koncipiran tako da ne samo osvoji već i prosveti što širu čitalačku publiku. U ovom periodu časopis je predstavljao bogat izvor za proučavanje značajnog i dinamičnog društvenog, kulturnog i književnog trenutka druge polovine 30-ih godina 20. veka, ne samo u jugoslovenskom, već i u internacionalnom kontekstu.[1]

Period tokom Drugog svetskog rata uredi

Časopis nastavlja sa izlaženjem 1942. godine, tokom Drugog svetskog rata. Ratni brojevi nastavljaju numeraciju predratnih, pa je prvi ratni broj numerisan sa 31, pošto se predratni broj 30 nije pojavio, jer je bio zaplenjen. Prvi ratni broj izašao je januara 1943. godine u Driniću (Bosna).[4] Iste godine na opslobođenoj teritoriji je štampan i sledeći broj (br. 32).[5]

Treći ratni broj pripremljen je u Bariju, a štampan na Visu, septembra 1944. godine. ali je skoro ceo tiraž izgubljen.[4] Ovo izdanje štampano je latinicom.[6]

Period od 1944. do 1960. uredi

Žene danas nastavlja da redovno izlazi od broja 33, septembra 1944. godine,[7] kao glasilo Antifašističkog fronta žena.[2] Broj 33 je ponovljeno izdanje broja koji je štampan na Visu i ovao izdanje štampano je i objavljeno u Kovinu. Za razliku od originalnog izdanja, ovo kovinsko izdanje štampano je ćirilicom. Izuzetak su dva teksta, od kojih je jedan dat srpskom latinicom, a drugi na slovenačkom jeziku. Časopis ima originalno tehničko rešenje naslovne strane. Koliko je poznato, ovakav primerak jedino se čuva u Biblioteci Matice srpske.[6]

Period od 1960. uredi

Od 1960-ih godina Žena danas postaje „časopis za društvenu aktivnost žena” i glasilo Konferencije za društvenu aktivnost žena. Od broja 276 iz 1976. prestao da izlazi kao časopis, a od 1977. pod istim naslovom izlazi kao petnaestodnevni dodatak u listu Borba,[3] kada numeracija dodatka kreće od broja 1.[5] Izlazio je sve do 1981. godine.[2]

Godine 1966, povodom 30-godišnjice pokretanja časopisa, objavljena su fototipska izdanja prvog broja iz 1936. i prvog posleratnog broja, odnosno ponovljenog ratnog broja 33, iz 1944. godine.[7]

Teme uredi

„Prva serija” časopisa (1936—1940) bila je koncipirana tako da ne samo osvoji već i prosveti što širu čitalačku publiku. Pored tema karakterističnih za žensku periodiku, kakve su emancipacija, pedagogija, medicina, moda i slične, veliki prostor bio je posvećen književnosti i drugim umetnostima. U njoj su negovani kratka priča i poezija, prevodna književnost (E. Petrov, Čehov, O. Vajld), književna kritika, likovna kritika, likovni prilozi i tehnike fotokolaža i fotomontaže, pozorišna kritika i filmska kritika.[8]

  • Od 1949. u časopisu izlazi prilog Moje dete.[4]
  • od 1954. do 1960. u časopisu izlazi prilog Moja kuhinja
  • Od 1961. u časopisu izlazi prilog Ukus
  • Od 1962. do 1966. u časopisu izlazi prilog Naša kuhinja[5]

Urednici uredi

Saradnici časopisa uredi

U časopisu Žena danas sarađivali su mnogi poznati i manje poznati srpski književnici, umetnici i aktuelni srpski slikari. Objavljivani su i likovni prilozi aktuelnih svetskih umetnika.[1][8]

Književnici uredi

Autori likovnih priloga uredi

Izdavači i vlasnici uredi

  • U periodu od 1936. do 1940. i od 1936. godine kao vlasnik se navodi Radmila Dimitrijević, a kao izdavač Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije.[3]
  • Od broja 71 iz 1950. godine časopis izdaje Izdavačko preduzeće „Žena danas” iz Beograda
  • Od broja 73 iz 1950. kao izdavač je potpisano Novinsko-izdavačko preduzeće Narodnog fronta Jugoslavije „Politika” iz Beograda.[4]
  • Od broja 93 iz 1952. kao izdavač je potpisano Novinsko-izdavačko poduzeće „Politika” iz Beograda
  • Od broja 94/95 iz 1952. izdavač je Centralni odbor Antifašističkog fronta žena Jugoslavije, Beograd
  • Od broja 112 iz 1953. izdavač je Savez ženskih društava Jugoslavije, Beograd
  • Od broja 231 iz 1963. izdavač je Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije, Beograd
  • Od broja 1 iz 1977. godine izlazi kao dodatak u listu Borba, Beograd[5]

Uticaji uredi

Zahvaljujući segmentu posvećenom pričama čitateljki i rubrici u kojoj redakcija obrazlaže te priloge, ali i redovnoj književnoj kritici, časopis Žena danas pruža i povlašćen pogled na formiranje pokreta socijalne literature, odnosno poetike socijalističkog realizma. Časopis je odigrao značajnu ulogu u emancipaciji žena i razvoju feminističkih ideja u Jugoslaviji; doprinos koji je ostavio na polju književnosti; književne, likovne, pozorišne i filmske kritike; njegovo mesto u razvoju medijske kulture; njegov današnji značaj u kulturi pamćenja u kojoj je i sam časopis svesno učestvovao.[8]

U Institutu za književnost i umetnost u Beogradu je 16. i 17. decembra 2015. godine održan naučni skup posvećen „prvoj seriji” časopisa Žena danas,[9] kao izvoru za proučavanje značajnog i dinamičnog društvenog, kulturnog i književnog trenutka druge polovine 30-ih godina 20. veka, ne samo u jugoslovenskom, već i u internacionalnom kontekstu.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g „Žena danas”. Elementarijum. Centar za promociju nauke. Pristupljeno 03. 12. 2018. 
  2. ^ a b v g d „ŽENA DANAS – prvi broj časopisa”. Gerusija. Arhivirano iz originala 04. 12. 2018. g. Pristupljeno 03. 12. 2018. 
  3. ^ a b v Časopis "Žena danas" - Virtuelna biblioteka SrbijeCOBISS.SR 17312783
  4. ^ a b v g d đ e Časopis "Žena danas" - Virtuelna biblioteka SrbijeCOBISS.SR 48758028
  5. ^ a b v g d đ e ž Časopis "Žena danas" - Virtuelna biblioteka SrbijeCOBISS.SR 35212807
  6. ^ a b v Časopis Žena danas - zapis u Virtuelnoj biblioteci SrbijeCOBISS.SR 257106183
  7. ^ a b Časopis "Žena danas" - Virtuelna biblioteka SrbijeCOBISS.SR 30112268
  8. ^ a b v „Naučni skup Časopis Žena danas (1936 – 1940)”. zvanična prezentacija. Institut za književnost i umetnost. Arhivirano iz originala 04. 12. 2018. g. Pristupljeno 04. 12. 2018. 
  9. ^ „ČASOPIS ŽENA DANAS (1936 – 1940) : Naučni skup 15 – 16. decembar 2015.” (PDF). zvanična prezentacija. Institut za književnost i umetnost. Pristupljeno 03. 12. 2018. 

Literatura uredi