Žepče
Žepče je gradsko naselje i sjedište istoimene opštine u Zeničko-dobojskom kantonu. Gradić Žepče je smešten u centralnoj Bosni, na sredini puta između Zenice i Doboja.
Žepče | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija BiH |
Kanton | Zeničko-dobojski kanton |
Opština | Žepče |
Stanovništvo | |
— 2013. | 5.460 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 25′ 27″ S; 18° 02′ 16″ I / 44.424129° S; 18.037848° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 219 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 72230 |
Pozivni broj | 032 |
Veb-sajt | www |
Geografija
urediGradić Žepče nalazi se između 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine. Nadmorska visina naselja je 219 m.
Kroz Žepče protiče rijeka Bosna. Gradić se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. U neposrednoj blizini grada i u samom gradu nalazi se 14 izvora mineralne vode.
Naselje na području Žepča pominje se još u vrijeme Rimskog carstva.
Kroz Žepče prolazi magistralni put Sarajevo – Zenica – Doboj – Brod – Slavonski Brod, i željeznička pruga Ploče – Sarajevo – Zenica – Doboj – Modriča – Bosanski Šamac.
Istorija
urediNa praznik Sv. Petke 1902. godine osvećena je nova pravoslavna crkva u Žepču.[1]
Klima
urediKlima u Žepču kao i u djelu Bosne i Hercegovine je kontinentalna. Karakteristike kontinentalne klime su prilično hladne zime i topla ljeta.
Sport
urediU Žepču postoji fudbalski klub NK „Žepče“, koji se takmičio u Premijer ligi Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Žepče | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991. | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
Ukupno | 5 460 (100,0%) | 5 571 (100,0%) | 4 257 (100,0%) | 3 209 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 2 696 (49,38%) | 3 367 (60,44%)1 | 2 337 (54,90%)1 | 2 242 (69,87%)1 | |||
Hrvati | 2 591 (47,45%) | 1 450 (26,03%) | 935 (21,96%) | 637 (19,85%) | |||
Srbi | 82 (1,502%) | 270 (4,847%) | 252 (5,920%) | 227 (7,074%) | |||
Bosanci | 30 (0,549%) | – | – | – | |||
Neizjašnjeni | 30 (0,549%) | – | – | – | |||
Ostali | 7 (0,128%) | 103 (1,849%) | 71 (1,668%) | 31 (0,966%) | |||
Albanci | 5 (0,092%) | – | 7 (0,164%) | 6 (0,187%) | |||
Muslimani | 5 (0,092%) | – | – | – | |||
Crnogorci | 4 (0,073%) | – | 11 (0,258%) | 22 (0,686%) | |||
Nepoznato | 4 (0,073%) | – | – | – | |||
Bosanci i Hercegovci | 3 (0,055%) | – | – | – | |||
Pravoslavci | 2 (0,037%) | – | – | – | |||
Jugosloveni | 1 (0,018%) | 381 (6,839%) | 640 (15,03%) | 33 (1,028%) | |||
Makedonci | – | – | 2 (0,047%) | 4 (0,125%) | |||
Slovenci | – | – | 2 (0,047%) | 7 (0,218%) |
- 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.
Napomene
urediReference
uredi- ^ "Branik", Novi Sad 29. oktobar 1902.
- ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 7. 4. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.
- ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015.