Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013. sproveden je u periodu od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24:00 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.[1] Popis je trebao biti organizovan od 1. do 15. aprila 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka zapaženih tokom probnog popisa provedenog 2012. godine[2], kasnije odgođen za oktobar.[3][4]

Садржај

OrganizacijaУреди

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova je najveće statističko istraživanje čiji je cilj da prikupi osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Takođe, Popisom se prikupljaju podaci o domaćinstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Podaci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti ličnih podataka.[1]

Popis 2013. provodi se na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini objavljenog u Službenim novinama Federacije BiH, broj 14/12[3] i Zakona o izmjenama o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine (Službeni glasnik BiH br.18/13), kojima se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davalaca popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i finansiranje popisa.

Formulari za popisУреди

Podaci o Popisu unose se na formulare, Popisnicu P-1 i Upitnik za domaćinstvo i stan.[5][6]

Popisne informacijeУреди

Podaci o stanovništvuУреди

Popisom stanovništva će biti obuhvaćene sljedeće teme:

  • mjesto uobičajenog stanovanja,
  • ime,
  • ime oca ili majke,
  • prezime,
  • pol,
  • datum rođenja i jedinstveni matični broj građana,
  • mjesto rođenja,
  • prisutnost, dužina i namjera prisutnosti/ odsutnosti u mjestu popisa,
  • mjesto stanovanja neposredno po rođenju,
  • mjesto stalnog stanovanja osobe u vrijeme popisa iz 1991. godine,
  • da li je osoba bila izbjeglica iz Bosne i Hercegovine,
  • da li je bila raseljena osoba u Bosni i Hercegovini,
  • ima li osoba formalno-pravno status raseljene osobe i namjerava li se vratiti u mjesto iz kojega je raseljena,
  • naselje Bosne i Hercegovine iz kojega se osoba doselila i godina doseljenja,
  • je li osoba ikada živjela izvan Bosne i Hercegovine godinu i duže,
  • mjesec i godina doseljenja i država iz koje se osoba doselila,
  • razlozi doseljenja u Bosnu i Hercegovinu,
  • zakonsko bračno stanje,
  • vanbračna zajednica,
  • broj živorođene djece i mjesec i godina njihovog rođenja,
  • državljanstvo,
  • etnička/nacionalna pripadnost,
  • maternji jezik,
  • vjeroispovijest,
  • pismenost,
  • najviša završena škola,
  • stečeno zvanje,
  • škola koju osoba pohađa,
  • trenutni status aktivnosti, položaj u zaposlenosti,
  • grana privredne djelatnosti firme (na glavnom poslu),
  • zanimanje,
  • glavni izvor sredstava za život,
  • da li je osoba uzdržavana,
  • aktivnost uzdržavatelja,
  • mjesto rada odnosno pohađanja škole i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja;
  • funkcionalna sposobnost osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i uzrok invaliditeta,
  • dužina i zemlja boravka u inostranstvu za civilne osobe na privremenom radu i boravku u drugoj državi i mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini za njih i članove njihovih porodica;[3]

Podaci o domaćinstvima i poljoprivrednim domaćinstvimaУреди

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o domaćinstvima:

  • ime i prezime osobe na kojoj se vodi domaćinstvo,
  • srodnički i porodični sastav domaćinstva,
  • naziv naselja, ulica i kućni broj gdje je domaćinstvo nastanjeno,
  • osnova po kojoj domaćinstvo koristi stan.[3]

Podaci o stanovanjuУреди

U popisu se prikupljaju sljedeći podaci o stanovima i drugim objektima za stanovanje:

  • vrsta objekta za stanovanje,
  • vrsta kolektivnog stana,
  • način korištenja stana,
  • lokacija stana,
  • nastanjenost konvencionalnih stanova,
  • broj lica koja tu stanuju,
  • sprat na kojem se stan nalazi,
  • oblik svojine na stanu,
  • površina stana,
  • broj soba u stanu,
  • površina kuhinje,
  • uslovi u kupatilu i toaletu, električna energija, plin i sistem vodosnabdijevanja, instalacije za centralno grijanje i kanalizacioni sistem;
  • vrste grijanja,
  • glavna vrsta energije koja se koristi za grijanje stana,
  • godina izgradnje zgrade,
  • vrsta zgrade u kojoj se stan nalazi,
  • pretežni materijal nosive konstrukcije zgrade,
  • vrsta krovnog pokrova zgrade i stanje u kojem se zgrada nalazi.[3]

Probni popis 2012.Уреди

KontroverzeУреди

Nacionalno izjašnjavanjeУреди

Zbog osjetljivosti pitanja o nacionalnoj pripadnosti (pitanje 24 na Popisnici)[6], političke stranke godinama se nisu mogle dogovoriti o provođenju popisa. Bošnjačke su stranke insistirale na tome da se on ne provodi sve dok se ne završi proces povratka izbjeglih i prognanih jer će se u protivnom i zakonski prihvatiti stanje nastalo progonima i ratnim zločinima. Predlagale su i da se popis eventualno provede ali bez izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali su se tome odlučno protivile stranke iz Republike Srpske koje su tražile da to izjašnjavanje bude obavezno.[2] Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti moguće je samo sa opcijama: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ne izjašnjava se, te kao Ostali; Opcija Ostali ima mogućnost upisivanja nacionalne pripadnosti popisanog[7], ali zbog odredbe u Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, koja određuje da popisni organ mora biti iz područja popisa, političke grupacije u Bosni i Hercegovini smatraju ovu odredbu neprimjerenom.[8] Takođe izjašnjavanje kao Bosanac ili Hercegovac nije predviđeno, što se od nekih vjerskih institucija podržava, kao uskraćivanje prava na nacionalno ime.[9] Na konačnom obrascu, Popisnici P-1, na ovo pitanje navedena je primjedba da na osnovu člana 12. Zakona o popisu popisanik može da se i ne izjasni.[6]

Religijska pripadnostУреди

U prvoj varijanti formulara Popisa u rubrici 25. navedene su mogućnosti za izjašnjavanje o vjeroispovjesti popisanika: islamska, katolička, pravoslavna, Ne izjašnjava se i opcija Ostali; Opcija ostali ima mogućnost upisivanja pripadnosti nekoj vjeroispovijesti, ali nije postojala opcija Ateist, tako da nereligiozne osobe uopšte nisu imale mogućnost slobodnog izjašnjavanja.[8]

U konačnoj verziji formulara, pored tri vjeroispovijesti (islamska, katolička i pravoslavna), uvedene su i opcije agnostik, ateist i ne izjašnjava se,[6] ali sa primjedbom da po članu 12. Zakona o popisu, popisanik ima pravo da se ne izjasni na ovo pitanje.[6]

Maternji jezikУреди

Za razliku od odgovora iz rubrike 24. (nacionalna pripadnost) i 25. (vjeroispovjest), po Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, koja su neobavezna, pitanje iz rubrike 26. o maternjem jeziku je obavezno i ukoliko se na njega ne odgovori, moguća je novčana kazna u iznosu od 100 do 10.000 KM[8] Tako se po preporuci Konferencije evropskih statističara (CES), koja naglašava potrebnu slobodu za pojedinca da ne odgovori na pitanja o etničkoj pripadnosti, religiji ili jeziku; ako je baš interes za tim pitanjem, za jezik se preporučuje postaviti minimum dva odvojena pitanja, jedno o maternjem (prvom), glavnom (jezik kojim se najbolje vlada) ili jeziku koji se najviše govori kod kuće ili na poslu, te drugo pitanje o znanju jezika – sposobnost govora ili pisanje na jednom ili više određenih jezika,[8] ovakva formulacija pitanja smatra neprimjernim.

Sfera privatnostiУреди

Po članu 11. tačka 2. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, moguće je da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva, starijim od 15 godina, može dati punoljetni prisutni član domaćinstva kojem su podaci najviše poznati,[3] što može dovesti do davanja pogrešnih podataka, pogotovo u patrijarhalnim sredinama.[8]

RezultatiУреди

Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni nakon 90 dana od dana završetka popisnih aktivnosti, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stambenih jedinica, na nivou države, entiteta, za Distrikt Brčko, opština i naselja.[10]

Preliminarni rezultatiУреди

Broj
stanovnika [11]
 %
Bosna i Hercegovina 3.791.662 100,00%
Federacija Bosne i Hercegovine 2.371.603 62,55%
Republika Srpska 1.326.991 35,00%
Brčko Distrikt 93.028 2,45%

Konačni rezultatiУреди

Objavljivanje konačnih rezultata popisa stanovništva više puta je odlagano zato što zavodi statistike entiteta nisu u saglasnosti sa metodologijom popisa. Zapravo, zavodi RS i FBiH različito gledaju na to koji ljudi se smatraju stalni stanovnici BiH. [12] Prema RS, ljudi koji ne bi ušli u konačne su oni koji žive i rade van BiH, a u njoj su samo rođeni ili provode godišnji odmor. Takva metodologija bi smanjila broj ljudi za nekoliko stotina hiljada, a u saglasnosti je sa metodologijom popisa zapadno evropskih zemalja.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je konačne rezultate popisa stanovništva 1.7.2016. na osnovu sporne metodologije po kojoj su u stalno stanovništvo ubrojani i državljani koji više godina žive i rade u inostranstvu što je u suprotnosti sa evropskim statističkim standardima zbog čega Republika Srpska ne priznaje ove rezultate kao relevantne.

Ukupno stanovnika: 3.531.159

Etnički sastav:

  • Bošnjaci 1.769.592 (50,1%)
  • Srbi 1.086.733 (30,8%)
  • Hrvati 544.780 (15,4%)
  • ostali: 130.054 (3,7%)


Jezički sastav:

Verski sastav:

Podaci za Republiku SrpskuУреди

Zbog velikog broja nepravilnosti tokom obrade podataka, i prikazanog broja u iznosu od 198.000 fiktivnih stanovnika Republika Srpska je odlučila da objavi sopstvene podatke o broju stanovnika za svoju teritoriju, koji su jedini validni i priznati rezultati od strane vlasti i institucija Republike Srpske. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srpskoj živi 1.170.342 stanovnika od čega 598.530 žena i 571.812 muškaraca. Od popisanog stanovništva 82,95% su se izjasnili kao Srbi, 12,69 kao Bošnjaci, 2,27 kao Hrvati, dok su 1,25 % iz reda ostalih. Srba je 970.857, Bošnjaka 148.477, a Hrvata 26.509. Srpskim jezikom govori 982.480 građana Republike Srpske, bošnjačkim 150.221, a hrvatskim jezikom 17.315 građana. Da su pravoslavne vjeroispovjesti izjasnilo se 969.315 građana, islamskih vjernika je 149.435, a katolika 25.763.[13]

IzvoriУреди

Spoljašnje vezeУреди