Žužnje (mkd. Жужње) je naseljeno mesto u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Žužnje pripada opštini Mavrovo i Rostuša.

Žužnje
mkd. Жужње
Crkva u selu Žužnje
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaMavrovo i Rostuša
Stanovništvo
 — (2002)8
Geografske karakteristike
Koordinate41° 45′ 11″ S; 20° 37′ 29″ I / 41.7531° S; 20.6247° I / 41.7531; 20.6247
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.190 m
Žužnje na karti Severne Makedonije
Žužnje
Žužnje
Žužnje na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj1256
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaGV

Geografski položaj uredi

Naselje Žužnje je smešteno u severozapadnom delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Gostivara, naselje je udaljeno 50 km zapadno.

Selo Žužnje se nalazi u gornjem delu visokoplaninske oblasti Reka. Naselje je položeno visoko, na istočnim visovima planine Korab. Istočno od naselja tlo se strmo spušta u klisuru reke Radike. Nadmorska visina naselja je približno 1.190 metara.

Klima u naselju je planinska.

Istorija uredi

Do početka 20. veka Žužnje je bilo celo albansko, ali je deo njih bilo pravoslavne veroispovesti. Tada je većina pravoslavnih meštana bila vernici Srpske pravoslavne crkve. Ivan Jastrebov je zapisao da u svim selima Velike i Male Reke, žitelji i musliani i hrišćani govore slovensko-makedonskim narečjem. Samo žitelji sela Žužnje, Bibanje i Grekaj (Grekane) govore arnautski. Jastrebov piše: Na moju veliku žalost, pre mojega putovanja ovamo, poverovao sam na reč ljudima koji vole da otkrivaju tuđe mane, koji me uveravaše da hrišćani navodno ne znaju drugi jezik sem arnautski. Tako je i štampano u mojim Podatcima (Podatci za istoriju srpske crkve, str. 130.). Bio sam zaprepašćen kada sam na licu mesta čuo gde ni hrišćani ni "Turci" drugog jezika sem slovensko-makedonskoga ne znaju. Muškarci su zbog opštenja sa Arnautima na jedvite jade naučili arnautski jezik pa i poneke žene, ali u kui svih Rečana nema drugog jezika do slovensko-makedonskog. Muškarci su živeći zbog posla i u Bugarskoj, veći deo godine, naučili i bugarski i kod kuće su, malo po malo unosili bugarski žargon. Muslimani Reke se od hrišćana ne razlikuju i ne zadaju im probleme, za razliku od Arnauta Debarske nahije i Malesije. [1]

Stanovništvo uredi

Po popisu stanovništva iz 2002. godine Žužnje je imalo 8 stanovnika.

Pretežno stanovništvo u naselju su Albanci (100%).

Većinska veroispovest u naselju je islam. Do početka 20. veka primetan deo meštana je bila pravoslavne veroispovesti.

Vidi još uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi

  1. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 266., 267. Beograd: Službeni glasnik.