Zapaljenje rožnjače

Zapaljenje rožnjače ili keratitis jedna je od mnogobrojnih infekcija oka, koju prati poremećaj vida i jak bol zbog nadražaja velikog broja čulnih nervnih završetaka koji pružaju refleksnu zaštitu oka od povreda. Spada u grupu težih bolesti oka u poređenju sa zapaljenjem vežnjače oka.[1]

Zapaljenje rožnjače
Neulcerozno zapaljenje rožnjače
Specijalnostioftalmologija

Iako bolest može izazvati oštećenje pa i guboitak vida, u većini slučajeva pravovovremenom terapijom uspešno se leči bez ikakvih posledica po vid i anatomiju rožnjače.

Etiopatogeneza uredi

 
Filamentarni oblik keratitisa pod biomikroskopom
 
Dendritični čir rožnjače nakon bojenja fluoresceinom pod kobalt plavim osvetljenjem
 
Adenovirusni keratitis

može nastati trajno zamućenja rožnjače.

Zapaljenje rožnjače oka mogu izazvati virusi, bakterije, gljivice, amebe, paraziti i alergeni. [2][3]

Virusni keratitis uredi

Među virusnim zapaljenjem rožnjače izdvajaju se adenovirusni keratitis i keratitis izazvan herpes simpleks virusom i varičela zoster virusom. Kod adenovirusnog keratitisa formiraju se subepitelni infiltrati u obliku novčića, a kao posledica bolesti.[4]

Najčešći oblik virusnog zapaljenja rožnjače je onaj izazvan virusima herpes simpleksa, koji se manifestuje u obliku rekurentnog površinskog keratitisa, a mogu se u rožnjači javiti i lezije (ulceracije) nalik grančicama (dendritični keratitis).[2][3]

Zoster keratitis je ređi od keratitisa uzrokovanog virusom herpes simpleksa, a javlja se kao komplikacija oftalmičkog oblika bolesti, a mogu se javiti episkleritis i uveitis.

Bakterijski keratitis uredi

Bakterijski keratitis. Bakterijska infekcija rožnjače može biti posledica povrede ili nošenja kontaktnih sočiva (Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, . koji sadrži enzime koji mogu da svare rožnjaču.

U slučaju nelečenog li neadekv atno lečenog bakterijskog keratitisa dolazi do ulceracije, a potom i do formiranja gnojnog supstrata u prednjoj komori oka – hipopiona.[2][3]

Gljivični keratitis uredi

Gljivični keratitis, mogu izazvati Aspergillus fumigatus i Candida albicans, i obično su udrućene sa bakterijskim infekcijama, tako da je uobičajeno da pacijent sa infekcijom stigne do oftalmologa u lošem stanju, sa veoma visokog rizika od gubitka oka.

Pošto su gljivice koje inficiraju oko generalno nepatogene, potrebni su određeni traumatski faktori da bi se uspostavio organizam u oku. Bolest se najčešće javnja kod farmera, građevinskih radnika, naprevilne upotrebe kontaktnih sočiva, slučajne traume oka, nakon boravka u vlažnoj sredini, prašini, visokoj temperaturi i vetru.[5]

Amebini keratitis uredi

 
Amebni keratitis

Amebama izazvan infekcija ozbiljan je oblik zapaljenja rožnjače, koji se najčešće javlja kod osobe koje nose kontaktna sočiva.[6] Obično ga izaziva Acanthamoeba. Infekciji prethode različite okolnosti, kao što je izlaganje kontaminiranoj vodi na visokim temperaturama, trauma rožnjače ili strana tela u oku. Međutim, najčešće impliciran faktor je upotreba kontaktnih sočiva koja deluju kao izvor infekcije, posebno ako se ne dezinfikuju pravilno ili preporučenom učestalošću, ili se koriste u bazenima tokom kupanja.[6]

Parazitima iazvan keratitis uredi

 
Onchocerca volvulus uzročnik parazitima izazvanog keratitisa

Parazitima izazvan keratitis ili onkocercijaza, poznata i kao rečno slepilo, predstavlja bolest čiji je uzročnik infekcija parazitskim crvom Onchocerca volvulus. Bolest se prenosi ujedom inficirana crne muve (Simulium)[7] koja žive u blizini brzih afričkih potoka, pa se otuda za ovu bolest naziv „rečno slepilo“. Obično je potrebno više ujeda inficirana crne muve da bi došlo do infekcije[8]

Rečnim slepilom je zaraženo oko 17 do 25 miliona ljudi, pri čemu oko 0,8 miliona ima izvestan stepen gubitka vida.[9][10] Najveći broj infekcija se javlja u području Podsaharske Afrike, mada ima zabeleženih slučajeva i u Jemenu, kao i u zabačenim područjima Centralne i Južne Amerike.[11] Lekar Rodolfo Robles je prvi povezao crve sa bolešću oka 1915. godine.[12] Svetska zdravstvena organizacija je ovu bolest svrstala među zanemarene tropske bolesti.[13]

Vrste uredi

Vrste zapaljenja rožnjače prema stepenu oštećenja
Vrsta MKB-10 Karakteristike
Ulcerozni keratitis H16.0
(lat. keratitis ulcerosa)
Gubitak tkiva rožnjače i formiranjem ranice.
U ovu grupu zapaljenja spadaju sva inflamatorna oboljenja rožnjače, osim onih navedenih kod stromalnog keratitisa.
Stromalni keratitis H16.1
(lat. keratitis stromalis ili keratitis parenhimatoza)
Kod ovog oblika proces se odvija u stromi rožnjače, tako da je površina rožnjače neoštećena.
U ovu grupu keratitisa spadaju:
  • herpetični diskiformni keratitis,
  • parenhimski keratitis luetičko-kongenitalnog porekla.
Vrste zapaljenja rožnjače prema dužini trajanja
Vrsta Karakteristike
Akutni
Hronični
  • Neurotrofični keratitis
  • Keratitis mukoznog plaka

Klinička slika uredi

Klinička slika zapaljenja rožnjače zavisi od stepena reakcija rožnjače na štetni agens i manifestuje se pojavom infiltrata sa ili bez ulceracija (čireva).

Na početku bolesti simptomi su vrlo često slični konjuktivitisu:

  • preosetljivost oka na svetlost (fotofobija),
  • crvenilo konjunktiva,
  • osećaj nelagodnosti u oku, koji kasnije i u težim slučajevima prelazi u jak bol,
  • gubitak vida i prisustvo gnoja u prednjoj komori oka (hipopion).

Kako zapaljenje može oštetiti rožnjaču to dovodi i do poremećaja vida. Može se javiti i pucanje rožnjače, što može rezultovati endoftalmitisom (zapaljenja oka), ali i gubitkom celog oka.

Dijagnoza uredi

Na osnovu pojave bola, fotofobije, suzenja, svrab i promene vidne oštrine, može se posumnjati na keratitis. Dobro uzetom anamnezom, ispitivanje vidne oštrine i biomikroskopojom (kojom se mogu uočiti defekti epitela, epitelni edem, kao i površinska i intersticijska vaskularizacija), postavlja se dijagnoza keratitisa.

Terapija uredi

Bakterijski keratitis

U slučaju bakterijskog keratitisa, antibiotici se primenjuju u obliku čestog ispiranja rastvorom antibiotika. Ispod zavoja je obavezno davanje injekcija antibiotika, moguća je i kombinacija dva antibiotika.

Virusni keratitis

Kod virusnog keratitisa (herpes simpleks i zoster keratitis) lečenje je nespecifično, i zasniva se na primeni aciklovirom uz dopunsku simptomatski terapiju, antibiotskih masti i toplih suvih obloga. Obavezna je i primena midriatike, a ponekad i kortikosteroida.[2][3]

Gljivični keratitis

U lečenju gljivičnog ili mikotičnog keratitisa koriste se antimikotični lekovi, za lokalnu upotrebu.

Alergijski keratitis

Alergijski keratitis se leče etiološki, uz primenu kortikosteroida u obliku kapi.

Neuroparalitički keratitis

Lečenje neuroparalitičkog keratitisa je veoma teško i izvodi se multidisciplinarno od strane oftalmologa i neurologom.

Izvori uredi

  1. ^ Wilson, L.A. (1979) External diseases of the eye. New York: Harper, Row Publishers
  2. ^ a b v g Cerovski B. Oftalmologija i optometrija. Zagreb: Stega tisak d.o.o.; 2015.
  3. ^ a b v g Bennet JE, Dolin R, Blaser MJ. Mandell, Douglas, and Benett’s Principles and Practice of Infectious Diseases. 8th ed. 2015. 3904 p.
  4. ^ Janicijevic-Petrovic, Mirjana; Sreckovic, Suncica; Petrovic, Nenad; Sarenac, Tatjana (2011). „Epidemic keratoconjunctivitis”. Srpski Arhiv Za Celokupno Lekarstvo. 139 (5–6): 282—285. ISSN 0370-8179. PMID 21858963. doi:10.2298/sarh1106282j. 
  5. ^ „INFECCIONES OCULARES POR EL GÉNERO Alternaria”. 2007-06-24. Arhivirano iz originala 24. 06. 2007. g. Pristupljeno 2023-06-12. 
  6. ^ a b Lorenzo-Morales, Jacob; Khan, Naveed A.; Walochnik, Julia (2015). "An update on Acanthamoeba keratitis: diagnosis, pathogenesis and treatment". Parasite. 22: 10.
  7. ^ „Onchocerciasis (river blindness)”. www.who.int (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-06-12. 
  8. ^ „CDC - Onchocerciasis - Epidemiology & Risk Factors”. www.cdc.gov (na jeziku: engleski). 2019-09-09. Pristupljeno 2023-06-12. 
  9. ^ „Parasites – Onchocerciasis (also known as River Blindness) Epidemiology & Risk Factors”. CDC. 21. 5. 2013. Pristupljeno 20. 3. 2014. 
  10. ^ Brunette 2011, str. 258
  11. ^ „Onchocerciasis Fact sheet N°374”. World Health Oragnization. 03. 2014. Pristupljeno 20. 3. 2014. 
  12. ^ Lok, James B.; Walker, Edward D.; Scoles, Glen A. (2004). „9. Filariasis”. Ur.: Eldridge, Bruce F.; Edman, John D.; Edman, J. Medical entomology (Revised izd.). Dordrecht: Kluwer Academic. str. 301. ISBN 9781402017940. 
  13. ^ Reddy M, Gill SS, Kalkar SR, Wu W, Anderson PJ, Rochon PA (2007). „Oral drug therapy for multiple neglected tropical diseases: a systematic review”. JAMA. 298 (16): 1911—24. PMID 17954542. doi:10.1001/jama.298.16.1911. 

Spoljašnje veze uredi

Klasifikacija


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).