Zastava Njemačke (njem. Flagge Deutschlands) trobojka je koja se sastoji od tri jedna horizontalne trake koje predstavljaju nacionalne boje Njemačke: crnu, crvenu i zlatnu.[1] Zastava je prvi put usvojena kao nacionalna zastava Njemačke 1919. godine, tokom postojanja kratkotrajne Vajmarske republike.

Zastava Njemačke
NadimakBundesflagge und Handelsflagge
UpotrebaGrađanska zastava na kopnu i moru, državna zastava Građanska zastava na kopnu i moru, državna zastava Normalna ili zvanična zastava, ili prednja strana zastave
Proporcije3:5
Usvojena23. 5. 1949.
IzgledHorizontalna trobojka crne, crvene i zlatne boje
NadimakBundesdienstflagge und Dienstflagge der Landstreitkräfte der Bundeswehr
UpotrebaDržavna zastava na kopnu i moru, ratna zastava Državna zastava na kopnu i moru, ratna zastava Normalna ili zvanična zastava, ili prednja strana zastave
Proporcije3:5
Usvojena7. jun 1950.
Varijanta zastave Zastava Njemačke
NadimakDienstflagge der Seestreitkräfte der Bundeswehr
UpotrebaRatna pomorska zastava Ratna pomorska zastava Normalna ili zvanična zastava, ili prednja strana zastave
Proporcije3:5
Usvojena9. maj 1956.
Uobičajena nezvanična varijanta zastave koja ima i grb Njemačke

Njemačka ima dvije konkurentske tradicije nacionalnih boja, crnu—crvenu—zlatnu i crnu—bijelu—crvenu, koje su odigrale važnu ulogu u savremenoj istoriji Njemačke. Crna—crvena—zlatna trobojka prvi put se pojavili u Kneževini Reus-Grac osnovanoj 1778, postala je istaknuta tokom Revolucije 1848. godine. Krakotrajna Frankfurtska narodna skupština predložila je trobojku za zastavu ujedinjene i demokratske Njemačke kao ustavne monarhije. Osnivanjem kratkotrajne Vajmarske republike poslije Prvog svjetskog rata, trobojka je usvojena kao nacionalna zastava Njemačke. Šesnaest godina poslije Drugog svjetskog rata, trobojka je ponovo ozvaničena kao zastava Zapadne i Istočne Njemačke. Obje zastave su bile identične sve do 1959, kada je zastavi Istočne Njemačke pridodan grb. Od ujedinjenja 3. oktobra 1990, crno—crveno—zlatna trobojka postala je zastava ujedinjene Savezne Republike Njemačke.

Nakon Austro-pruskog rata 1866, Sjevernonjemačka konfederacija u kojoj je dominantna bila Pruska usvojila je crno—bijelo—crvenu trobojku za svoju zastavu. Ova zastava je kasnije postala zastava Njemačkog carstva, koje je nastalo ujedinjenjem Njemačke pod pruskim kraljem koji je postao car 1871, i u upotrebi je bila sve do kraja Prvog svjetskog rata. Crna, bijela i crvena ponovo su uvedene kao njemačke nacionalne boje sa uspostavljanjem Nacističke Njemačke na čelu sa Adolfom Hitlerom 1933, zamijenjujući njemačke republikanske boje sa carskim bojama sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Boje savremene zastave povezane su sa republikanskom demokratijom prvi put predloženom 1848, a osnovanom poslije Prvog svjetskog rata i predstavlja njemačko jedinstvo i slobodu.[2] Za vrijeme Vajmarske republike, crno—crveno—zlatne boje bile su boje demokratske, centrističke i republikanske političke partije, kao što se vidi u nazivu organizacije Rajhsbaner Švarc-rot-gold, koju su osnovali članovi Socijaldemokrata, Centrističke i Demokratske partije, kako bi odbranili republike od krajnjih ljevičara i desničara.

Porijeklo uredi

Istorija uredi

Zastava Nemačke je usvojena u današnjem obliku 1919. godine, ali je istovetnu zastavu koristila i Nemačka konfederacija od 1815. do 1866. godine. Ponovo je usvojena ustavom iz 1949. godine.

Poreklo boja zastave Nemačke, nije sasvim istorijski utvrđeno, a smatra se da se ili vezuju za boje na grbu Rimsko-nemačkog carstva (vidi grb Nemačke) ili za boje sa uniformi nemačkih unionista iz vremena revolucije 1848. godine.

Drugo Nemačko carstvo i nacistički režim koristili su drugačije zastave.

Službene zastave uredi

Boje savezne zastave su regulisane članom 22 Ustava Nemačke, usvojenim 23. maja 1949. godine, dok su njene proporcije regulisane 7. juna 1950. godine.

Zastave državnih ustanova i službi uredi

Pored savezne zastave, u upotrebi su i službene zastave državnih organa i službi, čija je upotreba regulisana posebnim ukazom (Anordnung über die deutschen Flaggen) od 7. juna 1950. godine:

Službena zastava posjeduje iste boje kao i savezna zastava, pomaknuta je više ka vrhu jarbola. U sredini i u crnom i zlatnom delu (do jedne petine visine tih polja), se nalazi savezni grb sa orlom okrenutim jarbolu zastave.

Službena zastava saveznih organa je simbol savezne države i smeju je upotrebljavati samo državne institucije. Nemačke pokrajine, opštine, građani, privatne institucije kao ni strana lica ili institucije je ne smeju upotrebljavati.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Anordnung über die deutschen Flaggen, dated 13.11.1996” (pdf) (na jeziku: nemački). Pristupljeno 14. 2. 2012. „Die Bundesflagge besteht aus drei gleich breiten Querstreifen, oben schwarz, in der Mitte rot, unten goldfarben [The national flag consists of three horizontal stripes of equal breadth, black at the top, red in the middle, and gold at the bottom] 
  2. ^ Federal Parliament of Germany (15. 12. 2004). „Schwarz Rot Gold. Symbol der Einheit” (na jeziku: nemački). Pristupljeno 11. 3. 2015. 

Spoljašnje veze uredi