Zimnica
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. (jul 2019) |
Zimnica je jedan od najstarijih načina konzervisanja hrane, koji omogućava da se hranljiva svojstva sezonskih namirnica sačuvaju za upotrebu izvan sezone. Konzervisanje se može vršiti sušenjem, zaslađivanjem, kišeljenjem i soljenjem, u zavisnosti da li je u pitanju voće, povrće ili prerađevine od mesa.
Zimnica se obično čuva u podrumu, na tavanu, u košarini (posebnoj privrednoj zgradi), a nekada je bilo veoma zastupljeno i čuvanje u zemlji, odnosno trapu.[1] Za dug zimski period se nekada od hrane najčešće ostavljalo pšenično i kukuruzno brašno, povrće, voće i izvesna količina mesa.[2]
Istorija
urediSušenje namirnica se koristilo još od davnina, za zimu zimu. Postoje zapisi još od Starih Grka, u antičkim rukopisima je opisano kako su tada sušili. Na primer, smokve su sušili tako što su ih prvo gnječili, potom formirali u hleb, a zatim sušili na suncu. I u današnje vreme se namirnice iz vrta bez velikog napora često suše na suncu ili blizu peći. Danas se obrada namirnica sve više vrši u fabrikama. Međutim, većina ponuđenog voća koje se može naći u prodavnicama obrađena je sa sumporom, a uzgoj najčešće ostaje nepoznat. Zbog toga se u poslednje vreme, zahvaljujući trendu zdravog načina života i hrani bogatoj vitaminima, sve više ponovo koristi metod sušenja voća, povrća, pečuraka, začinskog i lekovitog bilja bez konzervansa, što iziskuje više truda i strpljenja.
Sušenje voća
urediOpštepoznata je izreka letnje voće — zimska radost gde se podrazumeva da letnje voćke kada se na pravilan način osuše, zimi zaista donose veliku radost. Takođe, mnogi praktikuju sami sebi napraviti voćni musli s kolutićima jabuka i suvim šljivama jer on pospešuje varenje. Međutim, pravo je umeće znati kako se jednostavno suše jabuke, šljive, kajsije, breskve, grožđe, kruške ili dunje. Postoji jedno i osnovno pravilo: koristite samo čiste i besprekorne plodove. Nasecite ih na manje komadiće ili kolutiće, složite ih na krpe ili specijalnu mrežu za sušenje, ili ih osušite u rerni na metalnoj mreži ili rešetkama. Ukoliko se dobro umota, čuva na suvom i hladnom mestu, osušeno voće potrajaće više meseci. Da li je voće dovoljno osušeno, prepoznaćete po tome što na dodir mora biti elastično i baršunasto, a ako se pritisne, ne sme ispuštati nikakvu tečnost. Ukoliko se to desi, dragoceno voće će se ubuđaviti. Jabuke se suše najkraće, 6-12 sati, a najduže breskve. Njima je potrebno čak do 38 sati.
Sušenje povrća i pečuraka
urediAko želite sušiti povrće, najprikladnije su mahunarke, na primer, grašak i druge mahune, ali i pečurke i luk. Korenasto povrće, kao što su šargarepa i celer, bolje će se očuvati u kutijama s peskom, a većinu ostalog povrća možete zamrznuti ili ukuvati. Za sušenje upotrebite tek ubrano povrće.
Mahune
urediRetki znaju za ukusne sušene mahune. Za to je potrebno:
- mahune
- voda
S mahuna odstranite krajeve, pa ih operite i oparite. Za taj postupak povrće stavite u cetku. U lonac uspite otprilike 5 cm vode, cetku prekrijte krpom i stavite iznad pare. Tako je držite nekoliko minuta, pa brzo rashladite u dosta ledene vode. Sušite kao i kolutiće jabuka.
festival zimnice
urediSvake godine se krajem septembra meseca u Koceljevi održava „Festival zimnice” na kojem se predstavljaju proizvođači zimnice sa teritorije cele Srbije.
Reference
uredi- ^ Vera Šarac-Momčilović 2010, str. 334.
- ^ Vera Šarac-Momčilović 2010, str. 338.
Literatura
uredi
- Al-Sahib W and Marshall RJ. The fruit of the date palm: Its possible use as the best food for the future? J Food Science Nutr 2003; 54: 247-59
- Carughi A. Health Benefits of Sun-Dried Raisins
- Grivetti LE and Applegate EA. From Olympia to Atlanta: Agricultural-historic perspective on diet and athletic training. J Clinical Nutr 1997; 127:S860-868
- Hooshmand S and Arjmandi BH. Viewpoint: Dried plum, and emerging functional food that may effectively improve bone health. Ageing Res Reviews 2009; 8: 122-7
- Slavin JL. Ficus: Past, present and future. Nutrition Today 2006; 41:180-18
- Vera Šarac-Momčilović (2010). Marjanović, Vesna, ur. „Tradicionalna i savremena ishrana stanovnika opštine Pirot” (pdf). Glasnik Etnografskog muzeja. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu. 74/1: 317—408. ISSN 0350-0322. Pristupljeno 21. 11. 2013.