Kadibogaz je najniži planinski prevoj na severnom ogranku Stare planine, na 478 metara nadmorske visine. Od davnih vremena spaja Dunavsku i Timočku dolinu. Vekovima ljudi koriste ovaj put za prelazak iz Zagorja u Timok i obrnuto, kao i da bi otišli dalje do ostatka Balkana.[1]

Kadibogaz
Geografske karakteristike
Ndm. visina478 m
Koordinate43° 37′ 24″ S; 22° 28′ 48″ I / 43.6233333° S; 22.48° I / 43.6233333; 22.48
Geografija
Kadibogaz na karti Srbije
Kadibogaz
Kadibogaz
Države Srbija
MasivStara planina

Kadibogaz kroz istoriju uredi

Doba Turaka uredi

Današnje ime Kadibogaz je dobio u doba Turaka. Ime je dobio kada su hajduci iz Čumine reke baš na ovom mestu napali jednog turskog kadiju koji je na konju putovao sa novcem ukradenim od porobljenog naroda. Hajduci su kadiji oduzeli bisage sa parama, a on je iskoristio njihovu nepažnju i pokušao da pobegne. Kadija se zajedno sa svojim konjem sjurio niz liticu i uspeo da se spase. Oni su uz smeh ispratili njegov podvig i pokušaj da se probije kroz nabujalu i strmu reku i upravo su po tom kadiji i njegovom „bogazu“ (brodu, prelasku preko reke) dali ovom tesnacu ime „Kadijin bogaz“ tj. Kadibogaz.[1]

Doba Rimljana uredi

Najvažniju ulogu Kadibogaz i cela dolina imali su u doba kada su ovim prostroima vladali Stari Rimljani. Pre dva milenijuma ovde je izgrađen kaldrmisan put. Bio je od važnog strategijskog značaja jer je spajao Niš, preko Ravne, sa Belogradčikom i Arčar palankom na Dunavu zbog odbrane ugrožene granice rimske imperije na Dunavu.[1]

Kadibogaz u odnosu dva naroda uredi

Kadibogaz u odnosu Srbije i Bugarske igra veoma važnu ulogu. Na ovo mestu je čak podugnut i spomenik prijateljstva srpskog i bugarskog naroda. Takođe se, iz prijateljskih odnosa srpske opštine Knjaževac i bugarskog Belogradčika izrodio „Sabor na Kadibogazu“. On se održavao od 1925. do 1954., a obnovljen je 2001. i traje i danas i i dalje simboliše dobre odnose ove dve države.[2]

Reference uredi

  1. ^ a b v Krstić, Petar (2003). Knjiga o Novom Koritu, selu na Kadibogazu. Beograd: Megatrend univerzitet primenjenih nauka : Kulturno-prosvetna zajednica Republike Srbije. str. 7. ISBN 86-7747-107-3. 
  2. ^ „19. po redu Sabor na Kadibogazu”. Zaječar Online (na jeziku: srpski). 2019-07-18. Arhivirano iz originala 27. 12. 2019. g. Pristupljeno 2019-12-27. 

Spoljašnje veze uredi