Klapa, ili klapsko pjevanje, oblik je tradicionalnog pjevanja u Dalmaciji.[1] Riječ klapa znači „družina, skupina” i korijene ima u primorskom crkvenom pjevanju.[2] Motivi uopšteno slave ljubav, vino (grožđe), zemlju (otadžbinu) i more. Glavni elementi muzike su harmonija i melodija, dok je ritam rijetko važan. Od 2012. godine klapsko pevanje se nalazi na Uneskovoj listi nematerijalne kulturne baštine sveta.[3]

Klapa
Svetska baština Uneska
Zvanično imeKlapsko pevanje
KriterijumNematerijalno kulturno nasleđe: 
Referenca746
Upis2012. (7. sednica)
Veb-sajthttps://ich.unesco.org/en/RL/klapa-multipart-singing-of-dalmatia-southern-croatia-00746
Manifestacija Susreti klapa (Donje selo, 2018)

Opis uredi

Klapa se sastoji od prvog tenora, drugog tenora, baritona i basa. Moguće je udvostručiti sve glasove osim prvog tenora. Obično se sastoji od desetak muških pjevača. U skorije vrijeme, ženske klape su prilično popularne, ali uopšteno, muške i ženske klape se ne miješaju.

Iako je klapa a kapela muzika, povremeno je moguću dodati i nježnu gitaru i mandolinu (instrument po izgledu i zvuku sličan tamburici). Klape može pratiti i sintisajzer, koja obično simulira udaraljke.

Današnjica uredi

Klapska tradicija je prilično živa, sa novim pjesmama i festivalima. Festival dalmatinskih klapa Omiš je najpoznatiji muzički festival klapskog pjevanja i ima drugu tradiciju.[4] Jedna od najuspješnijih klapa u današnje vrijeme je Klapa Šufit, koja je osvajala omiški festival tri godine za redom, od 2006. do 2008. Mnogi mladi ljudi iz Dalmacije čuvaju klapsko pjevanje. Nije neobično čuti amatersku klapu kako pjeva na ulici.

Hrvatska je 2013. godine izabrala klapu za predstavnika na Pjesmi Evrovizije. Predstavnik je bila Klapa s mora, a izvodili su pjesmu „Mižerja”. Klapa s mora je bila posebno sastavljena klapa od 6 izvođača koje je odabrao maestro Mojmir Čačija, iz pet postojećih klapa (dvojica iz klape Kampanel, po jedan iz klape Sinj, Crikvenica, Šibenik i Grdelin).[5]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Everett-Heath, John (2017). „Dalmatia”. The Concise Dictionary of World Place Names (na jeziku: engleski). Oxford University Press. ISBN 9780192556462. Pristupljeno 24. 4. 2019. 
  2. ^ Ćaleta, Joško (10. 4. 1997). „KLAPA SINGING, A TRADITIONAL FOLK PHENOMENON OF DALMATIA”. Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku (na jeziku: engleski). 34 (1): 127—145. ISSN 0547-2504. Pristupljeno 24. 4. 2019. 
  3. ^ „UNESCO - Klapa multipart singing of Dalmatia, southern Croatia”. ich.unesco.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 24. 4. 2019. 
  4. ^ „FDK” (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 24. 4. 2019. 
  5. ^ „Mižerja to be the Croatian entry in Malmö”. eurovision.tv (na jeziku: engleski). 16. 1. 2013. Pristupljeno 24. 4. 2019. 

Spoljašnje veze uredi