Kozičino (mkd. Козичино) je naselje u Severnoj Makedoniji, u zapadnom delu države. Kozičino pripada opštini Kičevo.

Kozičino
mkd. Козичино
Administrativni podaci
DržavaSeverna Makedonija
OpštinaKičevo
Stanovništvo
 — (2002)17
Geografske karakteristike
Koordinate41° 31′ 58″ S; 21° 05′ 23″ I / 41.5328° S; 21.0897° I / 41.5328; 21.0897
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina830 m
Kozičino na karti Severne Makedonije
Kozičino
Kozičino
Kozičino na karti Severne Makedonije
Ostali podaci
Poštanski broj6258
Pozivni broj(+389) 45
Registarska oznakaKI

Geografija uredi

Naselje Kozičino je smešteno u središnjem delu Severne Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Kičeva, naselje je udaljeno 22 km istočno.

Kozičino se nalazi u maloj oblasti Rabetinkolje, koja obuhvata nekoliko sela u središnjem slivu reke Treske. Selo je položeno na južnim padinama planine Konjanik, koja se južnije spušta u plodnu dolinu Treske. Nadmorska visina naselja je približno 830 m.

Klima u naselju je planinska zbog znatne nadmorske visine.

Istorija uredi

Srpsko škola je tu otvorena na osnovu carske dozvole od 10. jula 1898. godine. Pisana je na ime mutevelije (upravitelja) meštanina Đure Ginića. U srpskoj narodnoj školi u mestu bio je 1898-1900. godine učitelj Aleksandar Anđelković rodom iz Labuništa.[1] Tu je 1899. godine bilo u dvogodišnjoj školi 39 đaka, a sledeće 1900. godine bilo ih je u trorazrednoj školi 45 učenika. Dolazila su na nastavu školska deca i iz susednih mesta Patena, Dupjana i Rečana. Učitelj Anđelković se 1900. godine javno zahvalio braći Mirkovićima iz sela Pateca. Braća su radili u Beogradu kao lebari, i poslali su mesnoj školi 20 zlatnih dinara za kupovinu školskih učila. U školi je 11. maja 1900. godine održan godišnji javni ispit, pred izaslanim revizorom Jevtanom Mravom, učiteljem iz Bitolja.[2]

Pravoslavna srpska crkva je opustošena 1903. godine od strane Turaka, tokom Ilindenskog ustanka.[3]

Stanovništvo uredi

Kozičino je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 17 stanovnika.

Većinsko stanovništvo su etnički Makedonci (100%).

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1898. go dine
  2. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
  3. ^ "Zastava", Ruma 1904. godine

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi