Kombinovana odeljenja

Kombinovano odeljenje je odeljenje koje je sastavljeno (kombinovano) od dva ili više razreda. Nastavni rad u kombinovanom odeljenju je složen i teži od rada učitelja samo sa jednim razredom. Ključne reči: kombinovano odeljenje, škola, učitelj, učenik, rad

Definicija uredi

Neujednačenost u shvatanju termina kojima se označava pojam kombinovanog odeljenja, i srodni pojmovi s tim u vezi, prisutna je u svakodnevnoj komunikaciji među učiteljima, na stručnim skupovima, u stručnoj i dnevnoj štampi. Ovde se definišu pojmovi:

  • nastava,
  • razred,
  • odeljenje,
  • kombinovano odeljenje.

Kombinovano odeljenje određuje se kao odeljenje koje je sastavljeno od dva ili više razreda. Drugim rečima, kombinovano odeljenje je odeljenje koje je sastavljeno od učenika dva, tri ili četiri razreda sa kojima istovremeno u jednoj prostoriji radi jedan učitelj. Pri tome se termin kombinovano odeljenje odnosi na mlađe razrede osnovne škole. Formiranje kombinovanih odeljenja u osnovnim školama predstavlja jedno od onih pitanja od čijeg pravilnog rešenja velikim delom zavisi organizacija rada a tim i uspeh u nastavi. Kriterijum kombinovanja dvorazrednih odeljenja može biti: 1. broj učenika u pojedinim razredima i 2. dobra organizacija nastave kao kriterijum.

U Srbiji je trenutno 15 učenika granica iznad koje se u jednoj školi mogu formirati dva kombinovana ili višerazredna odeljenja. Jedni smatraju da treba spajati bliže razrede (I i II, III i IV), druga grupa didaktičara smatra da treba spajati udaljenije razrede (I i III, II i IV).

Prvi svoj stav obrazlažu sličnošću nastavnih programa i mogućnošću da se organizuje zajednički rad za dva razreda, bar povremeno. Nastavniku je tada lakše, a učenici starijeg razreda ponavljaju prošlogodišnje gradivo i približavaju ga učenicima mlađeg razreda. Drugi smatraju da predlog njihovog kombinovanja garantuje da će se sa svakim razredom posebno raditi, da će se sigurno realizovati svi nastavni programi.

Rad učitelja uredi

Nastava u kombinovanom odeljenju predstavlja specifičan oblik organizacije rada. Kompleksniji od rada u odeljenju homogene strukture, rad u kombinovanim odeljenjima pretpostavlja i određena didaktičko metodička rešenja u odnosu na adaptaciju učioničkog prostora, specifičnosti u rasporedu časova i nastavnog rada uopšte, komunikaciju nastavnika i učenika, funkcionalno smenjivanje zajedničkog rada s nastavnikom i samostalnog rada učenika, kombinaciju oblika, sredstava i metoda rada i drugo.

Metodske specifičnosti ne podrazumevaju da postoje neke naročite, posebne metode za rad u kombinovanom odeljenju, koje bi se po svojoj suštini razlikovale od metoda rada s jednim razredom. Radi se o primeni postojećih, poznatih nastavnih metoda u specifičnim uslovima rada.

Te okolnosti ne dozvoljavaju uvek veliki izbor metoda rada ili se dešava da čine jednu metodu prihvatljivijom i pedagoški opravdanijom od drugih nego što bi to bio slučaj u uslovima rada sa jednim razredom. To se odnosi ne samo na operativnu, verifikativnu i aplikativnu, nego i na preparativnu fazu nastavnog rada.[1] Rad u kombinovanom odeljenju zahteva više vremena za pripremne aktivnosti, više sredstava, strpljenja, volje i znanja. U istom vremenskom periodu mora da realizuje više nastavnih programa zavisno od broja kombinovanih razreda. Raspolaže skraćenim vremenom za neposrednu komunikaciju sa učenicima.

Težište nastave nužno je preneti sa poučavanja na učenje, što u izvesnom smislu predstavlja prednost. Takođe, zbog malog broja učenika, veće su mogućnosti za individualni pristup. Izrada dobrog i pedagoški zasnovanog rasporeda časova Raspored časova mora se pravilno izraditi vodeći računa o najproduktivnijem vremenu, danima u sedmici i težini nastavnih predmeta tokom radnog dana. U dužnost učitelja ubraja se i osposobljavanje učenika pravilnim metodama i tehnik. Te okolnosti ne dozvoljavaju uvek veliki izbor metoda rada ili se dešava da čine jednu metodu prihvatljivijom i pedagoški opravdanijom od drugih nego što bi to bio slučaj u uslovima rada sa jednim razredom. To se odnosi ne samo na operativnu, verifikativnu i aplikativnu, nego i na preparativnu fazu preneti sa poučavanja na učenje, što u izvesnom smislu predstavlja prednost. Takođe, zbog malog broja učenika, veće su mogućnosti za individualni nastavnog rada. Zahteva više vremena za pripremne aktivnosti, više sredstava, strpljenja, volje i znanja. U istom vremenskom periodu mora da realizuje više nastavnih programa zavisno od broja kombinovanih razreda. Raspolaže skraćenim vremenom za neposrednu komunikaciju sa učenicima. Težište nastave nužno je pristup. Izrada dobrog i pedagoški zasnovanog rasporeda časova Raspored časova mora se pravilno izraditi vodeći računa o najproduktivnijem vremenu, danima u sedmici i težini nastavnih predmeta tokom radnog dana. U dužnost učitelja ubraja se i osposobljavanje učenika pravilnim metodama i tehnikama učenja.

  • Programi većine predmeta koncipirani su po principu koncentričnih krugova;
  • Inteligentniji učenici mlađih razreda brže napreduju, a učenici starijih razreda svoja predznanja dopunjuju i koriste u novim situacijama;
  • Povećava se angažovanje učitelja u direktnom radu sa učenicima;
  • Ušteda u vremenu je veća;
  • Omogućava racionalniju primenu nastavnih sredstava“'[2]

Sa ovim su saglasni i ostali autori.

Specifičnosti rada učitelja uredi

Iz više razloga škole sa kombinovanim odeljenjima u prva četiri razreda osnovne škole, koje imaju dugu tradiciju u Srbiji, postoje i danas. Pošto se u mnogim, pretežno seoskim sredinama smanjuje broj stanovnika pa time, logično, i broj učenika u školi, izvesno je da će potreba za organizovanjem nastave u kombinovanim odeljenjima postojati i u budućnosti. Za razliku od rada u odeljenju sa jednim razredom, njih karakteriše specifičan način organizacije od čijeg poznavanja odnosno nedovoljnog poznavanja zavisi ukupan uspeh učitelja i buduća sudbina učenika. U udžbenicima didaktike u prethodnom periodu ovom problemu nije posvećivana potrebna pažnja. Veliki broj učitelja tokom studiranja nije na adekvatan način osposobljavan za rad u kombinovanim odeljenjima. O posebnosti istovremenog rada sa dva ili više razreda u zajedničkoj prostoriji bili su prisiljeni da se detaljnije upoznaju tek kad ih realna praktična potreba prisili na to.

Vanrazredni i vanškolski rad ima i veliki vaspitni značaj. Doprinosi formiranju niza kulturnih navika, kao što su navika disciplinovanosti, druželjublja, doprinosi razvijanju ljubavi prema svome kraju, svojoj zemlji i prošlosti svoga učenici se osposobljavaju da vrše izvesna istraživanja, sakupljaju materijale radi proučavanja istorije Učenici se osposobljavaju da vrše izvesna istraživanja, sakupljaju materijale radi proučavanja istorije svog kraja.

Reference uredi

  1. ^ Rajčević, Petar. „Specifičnosti rada u kombinovanom odeljenju”. Zbornik radova učiteljskog fakulteta. 
  2. ^ Špijunović, Krstivoje (2003). Racionalizacija rada u kombinovanom odeljenju. str. 87. 

Literatura uredi

  • Špijunović, Krstivoje (2003). Racionalizacija rada u kombinovanom odeljenju. str. 87. 
  • Bakovljev Milan(1999):Rečnik didaktike, Beograd:Učiteljski fakultet.
  • Zbornik radova Učiteljskog fakulteta Doc. dr Petar Rajčević, Specifičnosti nastavnog rada učitelja u kombinovanom odeljenju
  • Vilotijević, Mladen (1999): Didaktika 3 organizacija nastave. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Učiteljski fakultet Beograd.
  • Vuković, Rade (1953): Rad u nepodeljenoj školi i kombinovanom odeljenju. Beograd: Pedagoško društvo Narodne Republike Srbije.
  • Jukić, S., Gajić, O. (2006): Didaktičko-metodički aspekti organizacije nastave u kombinovanim odeljenjima. Novi Sad: Filozofski fakultet.
  • Prodanović, Lj. (2002): Direktan rad učitelja sa učenicima u kombinovanom odeljenju. Beograd: Eduka i Savez pedagoških društava Jugoslavije.
  • Trnavac, N. (1992): Male seoske škole. Beograd: Institut za pedagogiju i andragogiju filozofskog fakulteta Beograd.
  • Špijunović, Krstivoje (2003): Racionalizacija rada u kombinovanom odeljenju