Kontinentalno razvođe Amerike

Kontinentalno razvođe Amerike (eng. Continental divide of the Americas) je hidrogeološka vododelnica i uzvišenje u kopnu koje označava zamišljenu liniju i određuje granicu koja razdvaja dva drenažna područja ili dva sliva Severene i Južne Amerike. Od njega se vode, koje padnu na tlo, stvarno razdvajaju i teku kroz dva različita drenažna sistema — u Atlantski ili Pacifički okean.[1]

Jedan od tačak Kontinentalnog razvođa Amerike ili granica dva različita drenažna sistema Atlantskog i Pacifičkog

Kontinentalno razvođe se proteže od Beringovog moreuza do Magelanovog moreuz i deli slivove reka sa Američkog kontinenta koji odvode vode u Tihi okean od onih rečnih sistema koji se izlivaju u Atlantski okean (uključujući i one koji se izlivaju u Meksičkom zalivu i Karipskom moru) ali i one koji se ulivaju u najsevernije područje razvođa, sa rečnim sistemima koji odvode vodu u Arktički okean.

Iako postoji nekoliko drugih hidroloških podela u Americi, kontinentalno razvođe je najznačajnija, jer teži da prati liniju visokih vrhova duž glavnih staza Stenovitih planina i Anda, na generalno mnogo višoj nadmorskoj visini u odnosu na ostale hidrološke podele.[2]

Geografija

uredi

Kontinentalno razvođe u Severnoj Americi

uredi

Kontinentalno razvođe počinjena od Rta Princ od Velsa, na Aljasci, najzapadnijoj tački na kopnu Amerike. Potom razvođe prelazi sa sevara iz Aljaske u Jukon, odakle se cik-cak linijom pruža južno duž Britanske Kolumbije preko planina Cassiar i Omineca i severne visoravni Nechako do jezera Summit, severno od grada Princ Džordž i južno od zajednice McLeod Lake. Odatle razvođe prelazi preko Mekgregorovog platoa do Stenovitih planina, prateći vrhove Kanadskih stenovitih planina, jugoistočno do 120. zapadnog meridijana, gde razvođe formira prirodnu granicu između Britanske Kolumbije i Alberte.

Kontinentalno razvođe u Severnoj Americi (crvena linija)
Kontinentalno razvođe u Centralnoj i Južnoj Americi
 
Najviša tačka razvođa u Severnoj Americi na vrhu Grays Peak (4.352 m))

Kontinentalno razvođe u Sjedinjeneim Američkim Država počinje u severozapadnoj Montani, na granici između Nacionalnog parka Vaterton Lejk i Nacionalnog parka Glejšer.

Dalje na jugu, okosnicu Kontinentalnog razvođi čini Rocky Mountain Front (Front Randž) koji se pruža prema jug prema Heleni i Bjut-Silver Bou, zatim zapadno pored istoimene zajednice Divide, Montana, kroz divljinu Anaconda-Pintler Wilderness do Bitterroot Range, gde se formira istočna trećina državne granice između Ajdaha i Montane. Odatle Kontinentalno razvođe prelazi u Vajoming u Nacionalni park Jelouston i nastavlja jugoistočno ka Koloradu u kome doseže svoju najvišu tačku u Severnoj Americi na vrhu Grays Peak na 4.352 m (14.278 ft).

Zatim Kontinentalno razvođe prelazi u jugozapadni Koloradu i ide duž masiva Wolf Creek Pass, ili visokog planinskiog prolaz na kontinentalnoj granici, u planinama San Juan u Koloradu. To je prolaz kroz koju US Highvej 160 prelazi iz doline San Luis u jugozapadni Kolorado na putu za Novi Meksiko i Arizonui. Odavde Kontinentalno razvođe zatim nastavlja ka južnom u zapadnom Novom Meksiku, prolazeći duž zapadne granice Plains of San Agustin.[3]

Iz Sjedinjenih Država Kontinentalno razvođe prelazi u Meksiko, i duž njega se pruža kroz — Čivava Durango, Zakatekas, Agvaskalijentes, Halisko, Gvanahuato, Keretaro, Meksiko Siti, Morelos, Pueblo, Oaxaca, i Čijapas.

Kontinentalno razvođe u Centralnoj Americi

uredi

U Centralnoj Americi, Kontinentalno razvođe se nastavlja preko južne Gvatemale, jugozapadnog Hondurasa, zapadne Nikaragve, zapadne/jugozapadne Kostarike i južne Paname.

U ovom delu Američkog kontinenta razvođe doseže svoju najnižu prirodnu tačku u Centralnoj Americi na Rivskom rtu, visokom samo 47 m (154 ft) u Nikaragvi.

Prema tome iako Kontinentalno razvođe predstavlja najviše gografske oblasti između slivova, ono ne prati uvek najviše nivoe ili planinske vrhove unutar svake države ili pokrajine.

Kontinentalno razvođe u Južnoj Americi

uredi

Kontinentalno razvođe se nastavlja u Južnoj Americi, duž vrhova planinskog lanca Anda u zapadnoj Kolumbiji, srednjem Ekvadoru, zapadnom i jugozapadnom Peruu i istočnom Čileu (delomično formirajući granice između Čilea i Bolivija i Čilea i Argentina), da bi se završilo na na krajnjem jugu, na granici Patagonije i Tiera del Fuego.

Izvori

uredi
  1. ^ Marković M., Pavlović R., Čupković T. 2003. Geomorfologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
  2. ^ Vasović, M. (1971): Regionalna geografija – karakteristične regije na zemlji, Beograd.
  3. ^ Mark A. Gonzalez: Continental Divides in North Dakota and North America In: North Dakota Geological Survey Newsletter, Vol. 30, No. 1, 2003.