Коридор 92 (film)

Koridor 92 je srpski dokumentarni, igrani i ratni film tvorca i rediteljke Slađane Zarić. Snimanje filma je započeto 24. juna 2020. godine na godišnjicu operacije Koridor 92 koja se odigrala na teritoriji Bosanske Posavine na severu Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine za vreme rata u Bosni i Hercegovini.[1][2][3] Neposredni povod za probijanje koridora bila je smrt 12 banjalučkih beba i umiranje bubrežnih bolesnika u banjalučkom Kliničkom centru zbog nemogućnosti dopremanja kiseonika iz pravca Srbije.[5]

Koridor 92
Filmski poster
Izvorni naslovKoridor 92
Rante priče sa Koridora
Žanrdokumentarno-igrani film[1][2]
ratni film
TvoracSlađana Zarić[3]
RežijaSlađana Zarić[1][2]
Bojan Perišić[4] (koreditelj)
ScenarioSlađana Zarić[4]
ProducentSnežana Rodić Sinđelić
Milorad Kojić
Goran Ikonić
Jasna Popović[4]
Temelji se naratnoj operaciji Koridor 92
Glavne ulogeAleksandar Stojković
Ljubiša Savanović
Vuk Kostić
MuzikaVladimir Tošić[4]
Direktor
fotografije
Žarko Bogdanović
Rade Radivojša
Žarko Pekez[4]
MontažaBojan Perišić[4]
Godina2021.
ZemljaRepublika Srpska Republika Srpska (Bosna i Hercegovina)
Srbija Srbija
Jeziksrpski
IMDb veza

Premijerno je film prikazan na Dan Republike Srpske, 9. januara 2021, na programu Radio-televizije Republike Srpske.[6] Gledaoci iz Srbije imali su priliku da premijerno pogledaju film na prvom programu Radio-televizije Srbije 20. januara 2021.[7]

Film hronološki prati dešavanja, od prelaska hrvatske vojske preko Save, formiranja logora, stradanja Srba u Odžaku, Derventi i pogibije 32 vojnika iz Vojne pošte Vranje.[8]

Film o jednoj od najvažnijih i najuspešnijih bitaka Vojske Republike Srpske predstavlja zajednički projekat vlada Republike Srpske i Srbije. Film se snimao u koprodukciji Radio-televizije Srbije, Vojno-filmskog centra „Zastava film”, Ministarstva odbrane Republike Srbije i Radio-televizije Republike Srpske, uz tehničku i logističku podršku Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.[1][3]

U filmu su svedočili pripadnici jedinica koje su učestvovale u proboju koridora, čak 80 lica. Stručni konsultanti autora filma bili su penzionisani general-potpukovnik i pukovnik Vojske Republike Srpske, Boško Kelečević i Rajko Čkonjević.[3]

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Hronološki priča počinje 3. marta 1992. godine, kada su regularne trupe Vojske Hrvatske prešle most između Slavonskog i Bosanskog Broda i kada počinje užas u Sijekovcu, pogibija 32 vojnika JNA, te druga stradanja, sve do jedne od najznačajnijih operacija Vojske Republike Srpske — koridora života.[1]

Uloge uredi

Glumac Uloga
Aleksandar Stojković vojnik VRS Piksi
Ljubiša Barović major
Vuk Kostić pukovnik Trivo Vujić
Zlatan Vidović Goran Sivac/vojnik VRS
Mirjana Đurđević Azra Bašić
Slobodan Perišić
Željko Erkić vojnik VRS „Franjo”
Stojša Oljačić
Miljka Brđanin zarobljena žena
Zoran Stanišić hrvatski oficir
Željko Kasap ustaški bojnik/Pero Polovina
Gavrilo Jovanović

Produkcija uredi

Početna faza uredi

U improvizovanom studiju u Banjaluci snimljene su izjave onih koji su bili direktni učesnici borbi u rejonu Bosanske Posavine. Snimljene su ispovesti oko 80 učesnika borbi.[8]

Snimanje uredi

Snimanje ostvarenja je počelo 24. juna 2020. u Rumi i Sremskoj Mitrovici, Srbija. Slađana Zarić rekla je da će sve scene biti zasnovane na istinitom događaju i na svedočenjima ljudi koji su bili akteri probijanja koridora, a koja su prikupljena u januaru.[1][9]

S obzirom na to da je reč o koprodukciji Ministarstva odbrane Srbije, RTS-a i RTRS-a, logističku podršku daju jedinice Vojske Srbije i imaćemo rekonstrukcije bitaka uz upotrebu naoružanja. Među njima će biti i tenkovi i minobacači.

— Slađana Zarić, rediteljka, Glas Srpske

Scene su snimane na nekoliko lokacija u Srbiji. Bilo je angažovano tridesetak glumaca iz Srbije i Republike Srpske, 40 članova snimateljske ekipe i oko 70 statista.[9] Svaki od objekata kasarne u Rumi prilagođen je kako bi podsećao na uslove u kojima su vodile borbe za probijanje Puta života, odnosno koridora koji spaja istočni i zapadni deo Republike Srpske.[8]

Snimanje filma je trajalo do 19. jula. Najveći deo materijala snimljeno je u napuštenoj kasarni u Rumi, vojnom poligonu u Sremskoj Mitrovici, vojnom poligonu „Pasuljanske livade” i napuštenom selu Laudanovac kraj Vršca.[9]

Direktor Vojno-filmskog centra „Zastava film” Goran Ikonić izjavio je da će Koridor 92 imati ogroman istorijski značaj. Dodao je da će isti film biti zasnovan na potpuno istinite događaje.

Film o briljantnoj akciji Vojske Republike Srpske, proboju koridora, biće potpuno istinita priča, bez ikakvih političkih primjesa i prikazaće vojničku borbu kojom su spojeni istok i zapad Srpske. Jedna od osnovnih uloga „Zastava filma”, koja je koproducent u ovom projektu, jeste da negujemo kulturu sećanja na istoriju srpske vojske na našim prostorima. Ovim filmom ćemo na najbolji način promovisati vojnu kinematografiju i sećanje na jednu tako slavnu bitku.

— Goran Ikonić, direktor „Zastava filma”, Glas Srpske

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ „Počelo snimanje filma o jednoj od najslavnijih bitaka Vojske Srpske”. atvbl.com. ATV. 24. 6. 2020. Pristupljeno 26. 6. 2020. 
  2. ^ a b v Vedrana Kulaga Simić (17. 6. 2020). „Film o proboju koridora biće gotov do kraja godine”. glassrpske.com. Glas Srpske. Pristupljeno 26. 6. 2020. 
  3. ^ a b v g „Počelo snimanje dokumentarno-igranog filma o proboju Koridora”. rtrs.tv. RTRS. Pristupljeno 26. 6. 2020. 
  4. ^ a b v g d đ „Koridor 92”. RTS. Pristupljeno 20. 1. 2021. 
  5. ^ Koridor 92” — film za istoriju i nauk mladima kakvi su im bili očevi i djedovi”. RTRS. Pristupljeno 20. 1. 2021. 
  6. ^ „Premijera filma „Koridor 92. RTRS. Pristupljeno 19. 1. 2021. 
  7. ^ „Premijera filma „Koridor 92“ na RTS-u 20. januara u 21 sat — borba za „Put života. RTS. Pristupljeno 19. 1. 2021. 
  8. ^ a b v „Priča o otvaranju Puta života – RTS nastavlja snimanje dokumentarca o probijanju Koridora”. rts.rs. RTS. 25. 6. 2020. Pristupljeno 26. 6. 2020. 
  9. ^ a b v Darko Momić (24. 6. 2020). „U Rumi pala prva klapa filma "Koridor '92": Istinita priča o herojskoj borbi za život”. glassrpske.com. Glas Srpske. Pristupljeno 26. 6. 2020. 

Spoljašnje veze uredi