Makadamija uredi

Makadamija (lat.Macadamia ternifolia ili Macadamia integrifolia) je australijski orah koji raste u Australiji i na Havajima, zbog čega se jos naziva i Australijski orah.

Karakteristike uredi

Plod makadamije je veoma hranljiva i lekovita koštunica koja sadrži vise od 60% ulja i malu koncentraciju vitamina E. Makadamija pripada zimzelenim vrstama, njeno Stablo raste u proseku do 13 m i daje male plodove, čija su jezgra smeštena u vrlo tvrdoj ljusci smeđe boje. Postoji devet vrsta makadamije, od čega dve imaju jestive plodove. Makadamija se smatra jednom od najukusnijih vrsta oraha na svetu.

Uzgoj uredi

Drvo makadamije obično zahteva presađivanje i ne počinje da proizvodi komercijalne količine semena dok ne navrši 7-10 godina, ali kada drvo otpočne da daje plodove, to može trajati narednih 100 godina. Makadamije vole plodno, dobro isušeno tlo i temperature koje ne spadaju ispod 10 ° C (50 ° F) (mada mogu da izdrže blage mrazeve). Koreni su plitko zasađeni i manje oluje ih mogu oduvati.

Nutritivne vrednosti uredi

Za 100 grama ovog voća važe sledeće vrednosti:

Komponenta Količina
Masti/ulja 76 g
Zasićene masne kiseline 12 g
Polinezasićene masne kiseline 1,5 g
Mononezasićene masne kiseline 59 g
Energetska vrednost (kcal) 718
Ugljeni hidrati 15,4g
Vlakna 5,3 g
Fosfor 210 mg
Kalijum 51 mg
Gvožđe 2,4 mg
Cink 1,7 mg

Toksičnost kod pasa uredi

Makadamije su toksične za pse. Gutanje može dovesti do slabosti zadnjih ekstremiteta ili paralize pasa, koja traje i do 12h nakon uzimanja. U zavisnosti od unete količine i veličine psa, simptomi mogu obuhvatiti drhtanje mišića, bolove u zglobovima i jak bol u stomaku.

Ulje uredi

Rafinisano ulje makadamije je izuzetan antioksidans, blago žućkaste boje bez mirisa. Karakteristično je po visokom sadržaju mononesaturisanih masnih kiselina, palmitinske (20%) i oleinske kiseline. Sastav ulja makadamije vrlo je sličan izlučevinama lojnih žlezda. Koristi se kao sirovina za izradu preparata za negu kože i kose, kao i za masaže.

Lekovita svojstva ulja: uredi


Reference uredi

[1]

Spoljašnje veze uredi

[cite web|work=http://wol.jw.org/hr/wol/d/r19/lp-c/102010410]

  1. ^ Suptropske i tropske voćke. Beograd: NVD Srbija. 2010.  |first1= захтева |last1= у Authors list (помоћ)